Ključnu ulogu imala je Ustavna komisija kojoj je predsjedao Vladimir Šeks, koji je upozorio na predloženi amandman i na sve konzekvence legislative tog amandmana
Hrvatski Sabor prošlog je petka rekao “ne” novom Zakonu o
pobačaju, ali saborska rasprava otvorila je i pitanje ustavnog
uređenja pitanja prava na život. To pitanje pokrenulo se i
prilikom donošenja Ustava 1990. godine. Naime, klub zastupnika
HDZ tada je predložio da se članak 21. stavak 1. Ustava
“Svako ljudsko biće ima pravo na život” izmjeni i glasi “Svaki
čovjek ima pravo na život od začeća do prirodne smrti”.
U javnoj raspravi ovakav isti amandman podnijelo je dvadesetak
predlagatelja, između ostalog i Nacionalno svetište sv. Josip
Karlovac i Skupština općine Karlovac, podsjetio je to prilikom
saborske rasprave zastupnik Arsen Bauk. Kako je naglasio, bio je
to udruženi pothvat da se u Ustav 1990. unese odredba na pravo na
život od začeća.
No, da do toga ne dođe ključnu ulogu imala je Ustavna komisija
kojoj je predsjedao Vladimir Šeks. Naime, na njezinoj sjednici 6.
prosinca 1990. Šeks je upozorio na predloženi amandman, i na,
kako je dodao, sve konzekvence legislative tog amandmana.
Član Ustavne komisije Nikola Visković upozorio je da ako to tako
ostane to je nemogućnost abortusa.
– To se ne može prihvatiti socijalno. Ja ne znam koja zemlja
Europe, na koju se pozivamo, ima jednu takvu formulaciju. Stvar
je zakonskog uređenja da se i za dobro društva i za dobro
obitelji naročito majke djeteta regulira mogućnost prekida
trudnoće. Ali ne može se to prejudicirati na apsolutan način
Ustavom tako da se spriječi svaki prekid trudnoće. To ne može
biti jer su u pitanju vrlo često dramatični sukobi između života
majke i života djeteta.
Raspravu je zaključio Vladimir Šeks koji je kazao:
– Slažem se. Pitanje je da li ta Ustavna odredba kada bi bila
Ustavna implicira apsolutno antipobačajno zakonodavstvo,
isključuje pobačaj kod incesta …
Po okončanju rasprave, taj prijedlog amandmana je odbijen.
– Ovo što sada slušamo je pokušaj da se nakon 30 godina u Ustav
vrati ova odredba. To mogu s 101 glas ili s referendumom, poručio
je Bauk.
Inače, Hrvatski Sabor kasni s donošenjem novog Zakon o pobačaju,
odnosno s postupanjem u skladu s rješenjem Ustavnog suda. Naime,
Ustavni sud je rješenjem od 21. veljače 2017. utvrdio da je Zakon
iz 1978., kojim je reguliran prekid trudnoće, u skladu s Ustavom,
te je naložio Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese
novi zakon u kojem će propisati edukativne i preventivne mjere
tako da prekid trudnoće bude izuzetak. I to iz razloga što je
važeći Zakon zastario i donesen je u vrijeme bivšeg političkog i
društvenog sustava.
Ustavni sud ujedno je jasno rekao kako nerođeno biće kao ustavno
zaštićena vrijednost uživa ustavnu zaštitu u smislu članka 21.
Ustava samo do one mjere do koje se ne sukobljava s pravom žene
na privatnost. Pravo na život nerođenog bića u tom smislu nije
zaštićeno tako da ima prednost ili veću zaštitu u odnosu na prvo
žene na privatnost.