Građani i priznaju da više troše, no ne na luksuz i bolju kvalitetu života. Na iznos računa utjecala je inflacija
Već i ptice na grani znaju da su cijene svih proizvoda i usluga
porasle, no, iako je sve skuplje, hrvatski građani u prva četiri
mjeseca ove godine kupuju puno više nego ranije. To pokazuje veći
broj fiskaliziranih računa nego rekordne 2019. gdje je najveći
porast potrošnje i na što Hrvati najviše troše.
Ukupan iznos fiskaliziranih računa u od početka godine u svim
djelatnostima 14 milijardi kuna je veći nego u istom razdoblju
lani.
“Što se tiče broja fiskalnih računa u prvih 4 i pol mjeseca ove
godine zabilježen je u odnosu na 21. porast od 16 posto. S tim
da, sjećamo se 2019. koja je bila što se tiče fiskalnih računa
bila rekordna, također je zabilježen porast od nekih pola posto.
Iznos računa je značajno veći, to je 24 posto u odnosu na 19. i
21”, rekao je za
RTL Danas Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne
uprave.
Na rast broja računa utjecalo je i ukidanje covid
ograničenja
Građani i priznaju da više troše, no ne na luksuz i bolju
kvalitetu života. Na iznos računa utjecala je inflacija.
To je vidljivo i na rebalansu proračuna u kojem su očekivani
porezni prihodi za ovu godinu prešli 91 milijardu kuna, što je 3
milijarde kuna više nego u originalnom proračunu za ovu godinu.
Najveći dio otpada na PDV iako je vladinim paketom
antiinflacijskih mjera stopa snižena na čitav niz artikala i
usluga.
Vlada sada očekuje gotovo dvije milijarde više od tog poreza nego
pri izradi proračuna jer je projekcija inflacije čak za 5 posto
veća. Na rast broja računa utjecali su samo određeni sektori i
ukidanje COVID ograničenja.
“U ugostiteljstvu i turizmu gdje su ljudi počeli znatno više
trošiti iz objektivnih razloga jer smo imali lockdown prethodnih
godina. Tako da najveći dio ovog porasta potrošnje u prvom
kvartalu u odnosu na prethodne periode se odnosi upravo na
ugostiteljstvo i turističke usluge”, objasnio je ekonomski
analitičar Željko Garača.
Ove godine je broj računa manji 13 posto
Zbog ograničenja u poslovanju prošle godine ugostiteljstvo u ovoj
bilježi ogroman porast.
“S obzirom na ograničenja koja su bila 2021. godine tu govorimo o
226 posto većem broju računa, odnosno 256 posto većem iznosu
računa”, kaže Kutleša.
No, o trendovima više govori predpandemijska 2019. godina. Ove
godine je broj računa manji 13 posto, ali je iznos porastao za 15
posto u ugostiteljstvu, a u trgovini na malo broj računa je 5
posto već, a iznos čak za četvrtinu veći.
“Tumačim da je to prije svega odraz porasta cijena, odnosno
inflacije koja je u ovoj sferi, u trgovini i ugostiteljstvu veća
nego što je ona službeno iskazana inflacija jer u toj službenoj
inflaciji imamo i neke stavke koje su bile stabilne u proteklom
periodu”, kaže Garača.