STIŽE NEIZBJEŽNO?

Rast cijena je tek početak? Slijedi povećavanje kamata, i to ne jednom: ‘Dogodit će se tri puta u ovoj godini’

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Za građane koji imaju fiksne kamatne stope to neće utjecati, no njih je samo 10 posto kada govorimo o stambenim kreditima

Direktor Udruge banaka Zdenko Adrović gostovao je u RTL-u Danas gdje je
komentirao hoće li i kako inflacija i ulazak u eurozonu utjecati
na rast kamatnih stopa.

Europska središnja banka najavila je da će se povećati referentna
kamatna stopa, ali još ne znamo kada i koliko. “U sedmom mjesecu
očekujemo prvo povećanje kamatnih stopa u zadnjih 10 godina. U
ovom trenutku ne znamo hoće li biti 0,25 ili 0,50 posto. O tome
se još raspravlja, znat ćemo negdje u srpnju. Većina članova
vijeća zagovara trostupanjsko povećanje. Hoće li to biti tri puta
po 0,25 ili nešto drugo to ćemo vidjeti. Dogodit će se tri puta u
ovoj godini”, objašnjava Adrović.

Samo deset posto s fiksnim kamatama

Za građane koji imaju fiksne kamatne stope to neće utjecati, no
njih je samo 10 posto kada govorimo o stambenim kreditima. “Treba
voditi brigu o tome kolika je rata kredita u odnosu na redovan
mjesečni prihod. To je jako važno. I ako je to iznad 50 posto
mislim da bi ti ljudi trebali ići kod svog osobnog bankara i
vidjet kako fiksirati tu kamatnu stopu”, kaže Adrović.

“Krediti uz fiksnu kamatnu stopu u bilo kojoj valuti će se
pretvoriti u fiksnu kamatnu stopu. Kod promjenjivih kamatnih
stopa malo je složeniji mehanizam, no to je manje bitno. Bitno je
da je mehanizam koji je urađen u zakon takav da se za potrošače
ništa ne smije dogoditi ništa lošije u odnosu na stanje koje već
ima”, potvrdio je direktor Udruge banaka.

Štednje će se automatizmom pretvarati u štednje u eurima. “S 31.
prosinca ide automatska promjena na bankovnim računima”, kaže
Adrović.

Hrvati imaju 36 milijardi kuna u čarapama

Prema procjenama Hrvati imaju oko 36 milijardi kuna u madracima i
čarapama. Maksimalan iznos koji se može donijeti u banku je 105
tisuća kuna. “Kada netko donese više mora se vidjeti odakle taj
novac došao. Osobni bankar mora posumnjati da se radi o nekom
obliku pranja novca. Bankar to mora prijaviti”, kaže Adrović.

Što se tiče prešutnih minusa, kazao da još uvijek traju razgovori
između Hrvatske narodne banke i ministarstva i pokušava se naći
rješenje.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest