Iako rat između Rusije i Ukrajine djeluje kao da je pogonjen
nacionalističkim težnjama, ovdje se u najvećem dijelu ipak ne
radi o etničkom sukobu. Etnički Ukrajinci i etnički Rusi bore se
s obje strane bojišnice, a sama kontrola nad teritorijem i dalje
nije dovoljan razlog za krvoproliće zastrašujućih razmjera.
Mišljenje je to povjesničara i ravnatelja Ruskog vijeća za
međunarodne poslove, Andreja Kortunova, koji tumači da se sukob
odnosi na sudar između vrlo različitih načina organiziranja
društvenog i političkog života unutar dviju zemalja koje su
nekada činile velik dio sovjetskog teritorija.
“To je također intelektualni i duhovni sukob dvaju načina
razmišljanja: dva pogleda na suvremeni međunarodni sustav i na
svijet općenito; dvije suprotstavljene percepcije o tome što je
ispravno, a što pogrešno, što je pošteno, a što nije, što je
legitimno, a što nelegitimno i što bi nacionalno vodstvo trebalo
podrazumijevati”, piše Kortunov, a prenosi RTL.
Prema njemu, postoje tri scenarija svršetka sukoba, a svaki bi
imao ogromne geopolitičke posljedice.
“Kada bi Kremlj presudno izgubio, vjerojatno bismo vidjeli
ponovnu pojavu unipolarnog trenutka – usprkos otporu Pekinga
takvom aranžmanu. Iako bi Ukrajina mogla biti nedovršen posao za
Putina, status Rusije je sam po sebi nedovršen posao za mnoge na
Zapadu. Trijumf Ukrajine mogao bi dovesti do pripitomljene
Rusije. Tiha Rusija omogućila bi Zapadu da se lakše nosi s Kinom,
koja bi bila jedina velika prepreka liberalnoj hegemoniji i dugo
očekivanom ‘kraju povijesti’”, tumači Kortunov.
Ako s druge strane sukob rezultira nesavršenim, ali obostrano
prihvatljivim rješenjem, konačni ishod kolizije između ruskog i
ukrajinskog modela bit će odgođen.
“Oštra konkurencija između dva modela društvenog uređenja će se
nastaviti, ali, nadam se, na manje brutalan način. Manje nego
savršen kompromis između Zapada i Rusiju mogao bi slijediti
važniji i temeljniji kompromis između Zapada i Kine. Ako je
dogovor s Putinom moguć, dogovor sa Xi Jinpingom bio bi logičan
nastavak. Međutim, približavanje Kine i Zapada zahtijevalo bi
više vremena, energije i političke fleksibilnosti od stane
Zapada. To bi dovelo do reforme globalnog poretka, s velikim
promjenama u sustavu UN-a, arhaičnim normama međunarodnog javnog
prava i rekalibracijama u MMF-u, WTO-u i drugim tijelima”, smatra
Kortunov.
Ako ne bude dogovora o Ukrajini i sukob se nastavi kroz cikluse
nestabilnih primirja nakon kojih slijede nove runde eskalacije,
Kortunov kaže da se očekuje raspadanje u globalnim i regionalnim
tijelima.
“Neučinkovite međunarodne institucije mogu se urušiti usred
ubrzane utrke u naoružanju, nuklearnog proliferacije i
umnožavanja regionalnih sukoba. Takva promjena samo bi dovela do
više kaosa u godinama koje su pred nama”, rekao je povjesničar.