Nekada je bio obavezan predmet u školama, a danas je samo izvannastavna aktivnost. Razgovarali smo s dvije učiteljice koje predaju 'domaćinstvo', ali i bivšom ministricom znanosti i obrazovanja
To je bio njen razlog zašto se odlučila okušati u tome, a kako
kaže, od ravnateljice škole i roditelja dobila je potpunu podršku
i pomoć.
“Namirnice smo nabavljali na različite načine, a ponekad su i
roditelji spremno uskočili i poslali potrebno te smo išli u
trgovinu svi zajedno te time učili i o financijama”, tvrdi
učiteljica.
Na sjevernijem dijelu Hrvatske dolazi još jedna pozitivna priča.
U Osnovnoj školi Ivan Lacković Croata Kalinovac u istoimenoj
općini Kalinovac također se uči šivati, kuhati, prati suđe i
slično.
“Kada sam predstavila rad i program domaćinstva od petog do osmog
razreda, odaziv je bio strašan. Polovina učenika viših razreda
došla je na prvi uvodni sat”, ističe učiteljica Mirjana
Danček.
Sve je stvar dogovora
Iako njihova škola nije velika, od šezdeset učenika viših razreda
došlo je njih trideset i tako su krenuli, a učiteljica Danček
kaže da se u to dala 100%, a nerijetko su njihovi satovi bili i
rizični, govori s osmijehom na licu.
“Najviše im se sviđa odlazak na terensku nastavu. Brali smo
maslačak, bagrem, bazgu i od njih pravili sok. Moj odlazak iz
školske zgrade s učenicima na teren nije bio najavljen niti prema
procedurama, mada je trebao biti. Zato smo odlazili u
poslijepodnevnim satima (privatno) da izbjegnemo sve te
procedure. Ja sam im to i objasnila, a oni su ozbiljno shvatili
da smo u problemima ako se nećemo pridržavati dogovora. Vjerovala
sam im, a oni su bili super. Nikad nikakvih problema na našim
putovanjima s biciklima nije bilo”, ponosno govori Danček.
Učiteljica Danček i sama je pohađala predmet domaćinstvo. Peti,
šesti i sedmi razred bili su joj ispunjeni pranjem suđa, šivanjem
gumba, ali i kako plesti vunom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Nikome nije palo na pamet da misli da nas djecu netko
iskorištava, muči ili tlači”, napominje.
Istog mišljenja je i bivša ministrica znanosti i obrazovanja
Blaženka Divjak koja kaže da su ona i brat sve poslove u kući
naučili raditi i obavljati zahvaljujući svojim roditeljima.
“Od kuhanja i spremanja do izrade malih artefakata i radova izvan
kuće, i pri tome nisu razlikovali tzv. ženske i muške poslove”,
ističe Divjak.
Je li kriva škola ili roditelji?
Danas živimo u vremenu gdje je tehnologija uzela svoje i za puno
stvari koje su se nekada učile sada je prekasno, bi li
domaćinstvo onda uopće doprinijelo djeci? Divjak smatra da svaki
predmet koji se izvodi tako da uvažava autentični kontekst,
potiče djecu na samostalni rad i istraživanje te doprinosi
kvalitetnom odrastanju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Ima puno prijedloga za nove predmete, ali zapravo naglasak treba
biti na promjeni metoda učenja i poučavanja. Također, roditelji
trebaju više vremena kvalitetno provoditi s djecom pa i u
kuhinji, pospremanju, modeliranju, šivanju itd. Ne može se sve
prebacivati na školu, posebno ako se radi o vještinama potrebnima
u svakodnevnom životu”, tvrdi bivša ministrica.
Kada se okrenemo brojkama, one su poražavajuće. Huffington post
je 2013. godine proveo istraživanje koje je pokazalo da 3⁄4
studenata nije znalo skuhati jaje, a čak 50% njih ne zna
pripremiti pire krumpir ili rižu. Isto tako, talijanska Saclà
objavila je da 73% ispitanika ne zna pripremiti zdrav obrok, a
3⁄4 studenata živi na grickalicama. Stoga većina njih nije
sposobna za samostalni život bez roditelja.
Nekad izvannastavna aktivnost, danas posao
Upravo zato, upitali smo učiteljice koje provode domaćinstvo u
svojim školama kakve su reakcije učenika na tu izvannastavnu
aktivnost.
“Učenici su, malo je reći, oduševljeni. Prezadovoljni su i vole
domaćinstvo. Jedva čekaju srijedu i taj sat koji provedu u
pregačama, rukavicama, s brašnom, uljem, iglom, koncem, bojom za
zid ili krpom za čišćenje”, ističe učiteljica Čubranić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Korak dalje otišli su učenici Osnovne škole Ivan Lacković Croata
u Kalinovcu. Oni su upravo zbog tog “predmeta” danas pravi
kuhari.
“Puno učenika nakon završetka 8. razreda odabralo je kuharsku
srednju školu. Danas već rade i uvijek mi se jave kako se sjećaju
naših aktivnosti kao nečeg lijepog iz osnovne škole”, objašnjava
učiteljica Danček te poziva i druge kolege da se uključe u rad
jer kako kaže, ne zna ni ona sve.
“Drugo poluvrijeme” tek treba krenuti
Bivšu ministricu Divjak pitali smo je li razmišljala o uvođenju
domaćinstva, barem kao izbornog predmeta.
“Mi smo bili jedna od rijetkih država u EU koja nije djecu
poučavala digitalnim vještinama, sigurnosti na Internetu,
algoritamskom načinu razmišljanja i kodiranju”, kaže te napominje
da je to tek “prvo poluvrijeme” kurikularne reforme, ali i da je
“drugo” već pripremljeno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Pomoću EU fondova treba proširiti materijalnu infrastrukturu i
ljudske potencijale tako da se omogući da djeca budu u školi od 8
do 15, što uključuje i ručak, ali i mogućnost proširenja ishoda
učenja i na druge sadržaje, kao što je npr. domaćinstvo tko to
već izabere”, ističe Divjak.
S druge strane iz ministarstva znanosti i obrazovanja
objašnjavaju da se domaćinstvo može izvoditi kao izvannastavna
aktivnost, što bi značilo da ga svaka škola može planirati i
izvoditi.
“Za sada nije predviđeno uvođenje tog predmeta u redovnu nastavu,
ali novim je kurikulumom u sklopu međupredmetnih tema predviđena
obrada određenih tema iz domaćinstva”, kratko porućuju iz
ministarstva.
Posla oko svega je puno, ali učenici ovih dviju škola sretni su
što im se omogućila ovakva aktivnost. Danček nam govori da oni
već sada znaju pripremiti obrok, napraviti pekmez, peći kolače
ili okopati gredicu. Na Krku pak režu krumpir, peku palačinke,
rade svoj sladoled, a na kraju i ono najbitnije, operu posuđe za
sobom.
Još jedan podatak koji pokazuje važnost ovog predmeta je onaj iz
2017. godine. Tada je više od šest tisuća mjesta u srednjim
strukovnim školama ostalo nepopunjeno, a uvođenjem domaćinstva u
osnovne škole sigurno bi se povećao interes. Poticalo bi psihičke
i motoričke sposobnosti te bi se životni standard puno brže
povisio.
Jer, primjerice, kada vam padne gumb s košulje, u tome vam neće
pomoći koliko je sinus deriviran, nego kako se konac provlači
kroz iglu!