'Na pilotu je da odluči što i kako. Ako je pilot ušao u taj oblak, ako ga nije bio u stanju proći, trebao se okrenuti i vratiti se', kazao je Šćuric
Mnogo je još pitanja oko pada Cessne kod Slunja, a neke odgovore
u RTL-u Danas pokušao je dati zrakoplovni stručnjak Alen Šćuric.
Šćuric je komentirao može li kontrola letenja zabraniti let ili
je sva odgovornost na odluci pilota.
“Kontrola to može napraviti, ali to stvarno nije trebala
napraviti. Kontrola ne zna da li taj avion koji je mali sportski
avion ima instrumentalne procedure, ima li pilot licence za
instrumentalne procedure i ima li avion tzv. IFR koji je određena
oprema kojom može proći kroz vremensko loše stanje. Evidentno se
nešto desilo. Ili IFR nije bio u avionu ili pilot nije imao
licence za IFR, nije ga znao koristiti, ili se avion zaledio.
Kontrola to ne može znati. Na pilotu je da odluči što i kako. Ako
je pilot ušao u taj oblak, ako ga nije bio u stanju proći, a
dobar dio bi ga prošao bez problema, trebao se okrenuti i vratiti
se ili u Split, ili u Zadar ili Udbinu. Pogriješio je pilot”,
kazao je Šćuric.
Komentirao je i što će biti ključno za istragu.
“Idemo biti racionalni. Nije to puno žrtava, znam da to zvuči
grozno, nije to niti velik avion i naravno da istražnim organima
nije interesantan kao avion koji je pao u Nepalu. Danas sam
razgovarao s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe. Kažu ‘što se
dešava na nebu kod tih malih aviona ne želite niti čuti’, više
sreće nego pameti imamo što nema više takvih nesreća. To su
piloti koji imaju malo naleta, oni povremeno lete, to su
amaterski piloti koji rade svašta”, tvrdi Šćuric.
Komentirajući pilota Cessne, Šćuric je kazalo kako se radilo o
Svenu Mayeru, pilotu iz Švicarske.
“Zna se da su zadnje njegove riječi bile vrlo panične, da je
vikao ne znam što se dešava. Napravio je dva kruga, pogubio se,
to je jasno”, kazao je.
‘Previše je riskirao’
Šćuric tvrdi da kada pilot ne vidi prst pred nosom, da treba
okrenuti avion i vratiti se.
“To je morao napraviti. Ono što su mi ljudi rekli najčešće kod
takvih aviona, oni sebi zacrtaju rutu, kažu da moraju danas tamo
stići i uvjeren je da to može. Nažalost, masa pilota amatera to
nije u stanju. Sve se svodi na to je li pilot u stanju
procijeniti situaciju i riskirati ili ne. Previše je riskirao,
trebao se okrenuti i vratiti nazad”, kazao je.
Šćuric smatra i da se nakon ove nesreće neće puno toga
promijeniti.
“Naletio sam se u takvim malim avionima, tu ima sveg i svačega.
To su mali avioni, nemaju opremu kao veliki avioni, nisu velik
rizik, svašta se dešava. Procedure kod takvih malih aviona su
drugačije i bojim se da se sve svodi na, neću reći sreću, ali
procjenu pilota. Ni ljudima nije u interesu da poginu i masa
pilota će reagirati dobro, neki neće. 2009. na Velebitu pod istim
okolnostima se srušio avion, pilot je bio iskusan, jedan od
najboljih instruktora pa se to desilo”, kazao je.
Komentirao je i tzv. ‘kordunski trokut’.
“Ono što je meni rečeno, ovdje je bio nesretan splet okolnosti da
je temperatura pala s 26 na 11 stupnjeva, što je stvorilo oblak i
tamo se to dešava. Pilot je trebao uzeti u obzir što bi se tamo
moglo desiti, nije imao meteo situaciju, znalo se da je to
nevrijeme. Mogao je ići preko Italije, nešto napraviti, ali nije.
To je rizičan dio, tu je svega do sada bilo”, kazao je.
Zlatnih 4 sata
Šćuric smatra i da je na početku potrage za Cessnom bilo premalo
ljudi.
“Bilo je 30 GSS-ovaca i 30 policajaca. Mi u Hrvatskoj nemamo
institute koji omogućuju da se digne vojska ili puno veća
količina policajaca ili vatrogasaca da pročešljaju teritorij. U
Nepalu je avion pao u daleko gorem području i našli su ga nakon 3
i pol sata. Imate zlatnih 4 sata da pokušate naći avion da
eventualno prežive ljudi koji su bili u njemu. Ovo je puno
vremena da se avion nađe. Pao je u području od 3 do 3 i pol
kilometra od onog gdje je nestao. To nije puno, to prosječan
čovjek propješači u manje od sat vremena, avion se morao naći
prije”, kazao je.