Vladin paket mjera od travnja nije trajno zaustavio divljanje cijena. Ovog tjedna su morali intervenirati u cijene goriva, a najavili su i povećanje mirovina
Vlada je povukla ručnu kočnicu na rast cijena goriva. Dva tjedna
su fiksirane na ovim iznosima, a barem mjesec dana će se
formirati prema novim pravilima – s manjim trošarinama i
trgovinskim maržama. Druga je to intervencija od ožujka, a vlada
je zbrojila koliko je građanima uštedjela.
“Zbog ovih mjera koje je Vlada donosila donijeli je manje
troškove za potrošače za benzin u iznosu od oko 114 kuna, za
dizel 136 kuna i za plavi dizel 71 kunu”, kazao je ovog tjedna
premijer Andrej Plenković.
No, i s takvim cijenama građani za 50 litara moraju izdvajati
više od 670 kuna, a još gore je linijskim prijevoznicima kojima
bez podizanja cijena karte vožnja nije isplativa. No, gorivo je
poduzetnicima tek dio problema. Počeli su stizati 300 posto veći
računi za struju.
“Imamo jedan primjer kozmetičkog salona koji je do sada imao
račun za struju 3000 kn. Evo, ovih dana je došao novi račun od
9.000 kn. Ovako dalje ne ide”, kazala je Branka Prišlić iz udruge
Glas poduzetnika.
Nisu zaustavljena poskupljenja
Vlada je u travnju plasirala 5 milijardi kuna vrijedan paket
anti-inflacijskih mjera, ali poskupljenja nisu zaustavljena. A
još je dobro dok nas ljetno sunce grije. Kad na jesen temperature
padnu, a plinare upale pogone, višestruko veći računi za plin
udarit će i građane i poduzetnike. Vlada je zato dala jamstva
HEP-u za milijardu eura zaduženja za nabavku energenata i
punjenje skladišta plina.
“To je odobrenje da HEP može razgovarati s bankama kako bi imali
taj novac na raspolaganju da u svakom trenutku mogu, kao što sam
rekao, osigurati opskrbu energentima u našoj domovini”, kazao je
ministar gospodarstva Davor Filipović.
A rastuće cijene energenata, opravdano ili ne, za sobom vuku
cijene svega, od kruha, do usluga teleoperatera. Obiteljski
troškovi se gomilaju, a zarađeni novac svakim danom vrijedi sve
manje.
“Ako ste lani imali plaću 6 tisuća kuna i nek je narasla na,
recimo, 6.300, to je 5 posto povećanje plaće. A inflacija je 10
posto. To je kao da vam je plaća pala na otprilike 5.700 kn”,
objasnio je profesor matematike Toni Milun.
Većina Hrvata radi samo za troškove života, kažu sindikati.
“Više od polovice domaćinstava danas u Hrvatskoj na razini da će
trošiti na hranu, stanovanje i energiju između sedamdeset i
osamdeset posto svojih mjesečnih primanja”, kazao je Krešimir
Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Povećanje kamatnih stopa
Rat inflaciji objavila je europska središnja banka i podigla
referentnu kamatnu stopu – dosta kasnije od američke središnje
banke. Očekivan anti-inflacijski potez, kažu stručnjaci.
“Ja bih rekao očekivan, ali zakašnjeo zato što je ECB na svom
zasjedanju krajem 10. mjeseca prošle godine rekla da su se oni
duboko zagledali u svoju dušu i da ne vide problem s inflacijom,
da je ona prolazna. To je bila potpuno pogrešna procjena”, kazao
je Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar.
Cilj je povećanjem kamata smanjiti raspoloživi dohodak
potrošačima kako bi se smanjila i potražnja, te time usporio rast
cijena. No, tako će se povećati i iznosi kamata na kredite
građana i to već od listopada. A smanjena potrošnja znači i
usporavanje gospodarstva, manji BDP, što je često put u recesiju.
Inflacija je teret svima, osim onima koji od svake cijene uzimaju
25 posto. Dok građanima novac nestaje, državni proračun se puni,
pa se lako pune i tankovi službenih automobila, kolika god cijena
po litri bila. Ipak, država je odlučila nešto vratiti. Deset
posto veće obiteljske mirovine i jedan i pol posto veće najniže
mirovine, sve od prvog siječnja.
“Time šaljemo jasnu poruku da je u okolnostima preklapajućih
kriza, energetske, prehrambene, pa i ovih svih inflatornih
pritisaka, rasta cijena energenata, ključan prioritet Vlade
osigurati socijalnu sigurnost svim našim sugrađanima, a osobito
sugrađanima starije dobi”, kazao je Plenković.
Najniža mirovina iznosi 73 kune po godini staža, a prosječan staž
hrvatskih umirovljenika je 31 godina. To znači da će vladinom
intervencijom najniža mirovina početkom 2023. porasti prosječno
34 kune. Novo povećanje od 1,5 posto predviđeno je 2025.
“Nema nikakve dvojbe da je mizerno od 1. 1. povećati samo 1,5
posto najniže mirovine i tek za dvije godine opet 1,5 posto kad
znamo da je inflacija 10 posto”, kazala je Jasna A. Petrović,
predsjednica Sindikata umirovljenika.
Što kažu građani?
Zato od Vlade još traže umirovljenici, ali i sindikati, i
poduzetnici. Predlažu smanjenje poreza, nameta, sugeriraju
jednokratne financijske pomoći najsiromašnijima. Predlažu i
građani.
“Vlada se mora okružiti zaista stručnim ljudima, znate. Lijepo je
uzet nekoga iz koalicije i stranke, ja govorimo o gradskoj i o
državnoj vlasti. Moraju se okružiti ljudima i moraju simulirati
dva, tri scenarija i vidjet što napravit”, kazao je Dalibor Sušić
iz Rijeke.
“Neka daju penzionerima malo više, da vode računa o njima, a ne
da ih zapostavljaju. Ovo su se sad sjetili pa viču na sav glas
dali smo što smo mogli. Nisu ništa dali. Ništa oni nisu dali”,
kazala je Kosa Mijatović iz Splita.
“Neka manje stavljaju u džepove, neka malo lipo smanje cijene.
Koliko na kvaliteti, toliko i na kvantiteti se zaradi”, kazala je
Irma Škabar iz Splita.
Čuju li ih na Markovu trgu?
“Razmišljamo, analiziramo i pratimo i reagirat ćemo”, kazao je
ministar Filipović.
Razmišljaju, analiziraju, planiraju, ali konkretnije glagole od
ovih članovi vlade rijetko koriste pred kamerama. Dakle,
preostaje čekati kad će analize završiti.