MONETARNA POLITIKA

I službeno najavljen kraj jeftinog novca, ide rast kamata. Glavni ekonomist HNB-a savjetuje što s kreditima

Igor Kralj/PIXSELL

Domaći klijenti već primaju obavijesti o povećanju kamatnih stopa na kredite u kojima je u računici Euribor, a takvih je 18 posto među kreditima građana

Europska središnja banka (ECB) službeno je najavila kraj ere
jeftinog novca, od srpnja prestaje neto kupnja obveznica, a
kamatna stopa raste za 0,25 postotnih bodova. Očekivan, po
mnogima i zakašnjeli potez s inflacijom izvan kontrole,
posljedično znači povećanje domaćih kamatnih stopa na kredite i
štednju, donosi Poslovni dnevnik.

No, on će u Hrvatskoj biti polagan i umjeren, jer bi ulazak u
eurozonu i podizanje rejtinga države trebali značajno ublažiti
rast kamatnih stopa.

Suočen s rastom inflacije (8,1% u svibnju) ECB kreće u
zaoštravanje monetarne politike. Poručuju da nakon srpanjskog, u
rujnu slijedi snažniji skok referentne kamatne stope potraju li
inflatorni pritisci, ili se pogoršaju.

Pritom su u Frankfurtu (ponovno) revidirali prognoze inflacije na
više, sada na razini 2022. kalkuliraju 6,8%, a 2023. na 3,5
posto. U prethodnoj prognozi smirivanje cijena prema ciljanih 2%
najavljivali su iduće godine.

Premda su na adrese nekih domaćih klijenata počele stizati
obavijesti banaka o povećanju kamatnih stopa na kredite, riječ je
o onima kojima je u računici euribor. U zadnjih pola godine
6-mjesečni euribor porastao je 0,5 bodova, dok je njegova
12-mjesečna inačica viša oko 1 postotni bod. Promjena kod NRS-a
(Nacionalna referentna stopa) nema jer on reagira s vremenskim
odmakom pa je u travnju nastavljen njegov pad. Inače, na kredite
vezane na euribor otpada otprilike 18% ukupnih kredita građanima
s varijabilnom kamatnom stopom, udio vezan za NRS je 67%, a na
trezorske zapise 5,4 posto.

“Ove godine ne bi trebalo doći do porasta kamatnih stopa u
Hrvatskoj na kredite, izuzev kredita kojima je kamatna stopa
vezana uz euribor, a ako i kada se on dogodi bit će vrlo blag i
polagan. Sigurno je da će biti sporiji i slabiji nego da ne
uvodimo euro”, kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

Klijentima kojima su najavljene veće otplate poručuje da se
bankama obrate sa zahtjevom za spuštanje kamatne stope ili da
refinanciraju kredit kod konkurencije.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest