Cijene goriva divljaju na mediteranskom tržištu, tečaj američkog dolara je jak pa se to onda prelijeva na cijene na domaćim benzinskim postajama
Cijene goriva divljaju na mediteranskom tržištu, tečaj američkog
dolara je jak pa se to onda prelijeva na cijene na domaćim
benzinskim postajama, piše u subotu Jutarnji list navodeći četiri
opcije za obuzdavanje cijena goriva zbog novog skoka od utorka.
Prema neslužbenim projekcijama, cijena litre eurosupera bi mogla
porasti za 71 lipu te bi iznosila 14,20 kuna, dok bi cijena litre
eurodizela porasla za gotovo kunu i pol te koštala 14,52 kune.
Realiziraju li se te projekcije, bit će to značajan udarac na
standard građana. Iako je ministar financija Zdravko Marić
ustvrdio kako je prostor za intervenciju države sužen, realno je
za očekivati da će Vlada reagirati. Pitanje se stoga nameće – što
Vlada može učiniti? Teoretski, Banski dvori imaju četiri opcije,
a svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke.
OPCIJA 1: Zamrzavanje maloprodajne cijene
Zamrzavanje maloprodajne cijene, i to na relativno niskoj razini,
rješenje je koje bi Vladi kratkoročno donijelo najviše podrške od
strane vozača, ali bi u duljem roku donijelo i najviše problema.
Naime, takav model gotovo bi sigurno doveo do golemih gubitaka
kompanija koje se bave prodajom naftnih derivata jer bi svako
poskupljenje nabavne cijene goriva morale kompenzirati iz
vlastite marže.
OPCIJA 2: Daljnje smanjenje trošarina
Ovo je opcija koju Vlada može najjednostavnije implementirati i
za koju je najrealnije očekivati da će biti poduzeta. Ipak,
efekti čak i maksimalnog mogućeg smanjenja trošarina nisu
dovoljni da bi značajnije utjecali na cijenu. Minimalne dopuštene
trošarine na goriva prema europskoj regulativi iznose 2,45 kuna
po litru dizela i 2,69 kn za benzin. Ukratko, to znači da bi
smanjenjem trošarina na tu razinu s finalne cijene goriva bilo
oduzeto 25 lipa po litri benzina, odnosno 45 lipa po litri
dizela.
OPCIJA 3: Uvođenje plivajućeg PDV-a
Drugi “prihodovni stup” preko kojeg država može izravno utjecati
na cijene jest PDV. S obzirom na to da apsolutni iznos tog poreza
koji država ubere raste kako raste i porezna baza (nabavna cijena
derivata), pojedini stručnjaci već dugo zazivaju uvođenje modela
po kojem bi se stopa PDV-a na gorivo automatizmom prilagođavala
visini nabavne cijene goriva, tako da bi država ostvarila porezne
prihode koje je planirala u proračunu, ali ne i više od toga.
OPCIJA 4: Intervencije za zaštitu potrošača
Na koncu, ostaje i mogućnost da se na određeni način ciljano
subvencioniraju samo domaći potrošači. Radi se o vrlo skliskom
terenu, s obzirom na vrlo strogu regulativu zaštite potrošačkih
prava i tržišnog natjecanja na zajedničkom tržištu EU. Jedan
takav model Hrvatska već provodi kod poduzetnika u čijim
troškovima cijena goriva predstavlja važnu komponentu, kao što su
autobuseri ili cestovni prijevoznici tereta. Njima se refundira
razlika između aktualnog važećeg i minimalnog dopuštenog iznosa
trošarina, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Biočina.