Svi koji idu u prirodu trebaju biti oprezni
Na području Primorsko-goranske županije u ovoj su godini
zabilježili dva teška slučaja zaraze virusom srednjoeuropskog
krpeljnog meningoencefalitisa, a jedna zaražena osoba je
preminula. Iako se u Hrvatskoj godišnje u prosjeku zabilježi oko
25 zaraza ovim virusom koji prenose krpelji, glavni županijski
epidemiolog dr. Dobrica Rončević smatra da su aktualne brojke, s
obzirom na to da se ovaj virus širi u razdoblju od proljeća do
jeseni, znak upozorenja svima koji borave u prirodi. Osobito na
području Gorskog kotara i uz Savu, piše
Novi list.
Za dvoje zaraženih u ovoj godini pretpostavlja se da su imali
ugriz krpelja upravo u Gorskom kotaru, a kako upozorava Rončević,
budući da inkubacija ovog virusa traje od jednog do dva tjedna
često se događa da se zaraženi više ni sjećaju da su bili na
mjestu koje se smatra žarištem širenja srednjoeuropskog krpeljnog
meningoencefalitisa.
“Bolest je u početku nespecifična te prema svojim simptomima može
imitirati niz drugih bolesti, a među njimu i COVID-19. Upravo iz
tog razloga, zaražene osobe simptome često zanemaruju i ako se ne
dogodi druga faza bolesti, koja nastupa četiri do šest dana nakon
pojave prvih simptoma, ova je bolest blaga i često neprepoznata.
Međutim, druga faza bolesti specifično je vezana uz simptome
meningitisa i upale samog moždanog tkiva. Karakteriziraju je
različiti neurološki ispadi, ali i zaostaci invaliditeta po
preboljenju, a njezin ishod nekad je i smrtonosan. U zaštiti od
ove bolesti vrijede opće preventivne mjere tijekom boravka na
livadima i šumskim područjima, a to je duga odjeća, primjena
repelenata i obavezno pregledavanje tijela nakon boravka u
prirodi. Naime, što se ugriz krpelja ranije otkrije, to je manje
vjerojatnost da će doći do prijenosa virusa krpeljevom slinom”,
objašnjava Rončević.
Lijeka nema
Područja iznad rijeke Save već se dugi niz godina smatraju
žarištem prijenosa ovog virusa, dok je Gorski kotar to postao tek
nedavno. Kako objašnjava Rončević, krpelji koji prenose ovaj
virus šire se preko divljači te se smatra da su na goransko
područje došli preko Kupe iz Slovenije koja je od ranije poznata
kao njihovo žarište.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Krpeljni meningoencefalitis nema specifičnog lijeka te se liječi
simptomatski, no postoji mogućnost zaštite cijepljenjem. Provodi
se u tri doze, a kako bi se održala razina zaštite, potrebno je
docjepljivanje svakih pet godina.
Rončević procjenjuje da je broj zaraženih ovim virusom u
Hrvatskoj godišnje daleko veći od 25 slučajeva.