Kune ćemo zauvijek zamijeniti eurom po tečaju 7,53, u vrijeme inflacije, rasta cijena benzina, ulja, brašna
Svi se sad naravno brinemo radi iste stvari, a to je koliko će
sve poskupjeti. Osim što ćemo se osjećati siromašnije jer, plaće
će većini stizati u stoticama, ne u tisućicama, naravno da će
biti zaokruživanja cijena, pa će mnogi kavu umjesto za euro i 59
centi kuhati za dva eura.
Isto su proživjeli naši susjedi Slovenci prije 15 godina kad su
tolare zamijenili eurima. Najslavniji je primjer iz dežele što su
frizerske usluge s uvođenjem eura poskupjele 42 posto pa sad svi
misle da će frizura i u našim salonima biti 100 eura, premda
treba biti pošten i reći da su im otada itekako porasle i plaće.
Ivan Skorin pozabavio se iskustvima drugih pa je bio u
slovenskoj mesnici, pekari, saznao koliko je kepica sladoleda, a
provjerio je i što se dogodilo kad je ukinut litavski litas,
latvijski lat i estonska kruna.
Ni žica ni valuta, ništa nas uskoro neće više dijeliti od
Slovenije u kojoj je sve nekako pedantnije, možda i mi sad kad se
malo dodatno proeuropimo, poprimimo malo tog štiha.
Posjetili smo Brežice. Predgrađe Hrvatske gdje i mesar Joža
Zobarić reže skuplje odreske i konobarica Karla kuha skuplje
kave i Danijela peče skuplje bureke otkad više nema tolara.
Joža govori kako je sve poskupjelo. “Pa gledajte hiljadu tolara
preko puta ste dobili 10 piva, a sad dobijete samo tri”, ističe.
Zaposlenica u pekari Danijela Vučajnik govori kako su
cijene morali dići te kako nije bilo druge.
Konobarica Karla Rujeh Vugrin tvrdi kako je sve postalo
duplo skuplje. “Kad su još bili tolari, espresso je bio 90
tolara, a kad smo dobili euro bio je 1 euro, ali tad je jedan
euro vrijedio 236 tolara”, govori.
Koliko je kepica sladoleda koštala u tolarima više se nitko ni ne
sjeća, sada je euro 40 ili euro i pol, dakle otprilike kao i u
Hrvatskoj. Slovenija je prije 15 godina imala žestok prelazak,
puno blaže su u euro ušle baltičke zemlje.
Estonija 2011., Latvija 2014. i zadnja prije Hrvatske, Litva
2015. Tada, su u Estoniji trgovci izveli trik i najviše digli
cijene prije uvođenja eura, u Latviji nije bilo značajne
inflacije, tek se piše da su blagajnice u početku bile zbunjene i
da su sporije vraćale sitniš, a šoferi sporije naplaćivali karte
jer im je premalo izgledala kovanica od 20 euro centi. Ni u Litvi
inflacija nije bila toliko velika koliko se strahovalo. Ali i
Litva kao i davno prije, Njemačka, Belgija, Austrija, Grčka i
ostale države prije uvođenja eura imale su ovo – euro starter
kit, a vjerojatno će imati i Hrvatska.
Euro starter kit je početni paket eurokovanica svih osam apoena
zatvorenih u plastičnu vrećicu. Cilj ovih kompleta prvenstveno je
upoznati građane nacije koja će se pridružiti eurozoni s novom
valutom. Drugi cilj je napuniti blagajne prije službenog uvođenja
eura. Obično su ti kompleti dostupni u lokalnim bankama nekoliko
tjedana prije promjene eura.
Naravno, starter kit nije besplatan, nego ćete ga dobiti za kune
u protuvrijednosti. Ali sve to i starter kitovi i baltičke ili
slovenske konverzije su ustvari u hrvatskom ulasku u euro
najmanje važni jer Hrvatska jedina od svih zemalja koje su
ulazile u euro, ulazi u vrijeme inflacije, rasta cijena benzina,
ulja, brašna.