Nastavnica biologije je baš svakom od otprilike 200 učenika od 5. do 8. razreda zaključila ocjenu odličan
Kad bi netko kojim slučajem pogledao ocjene iz prirode i
biologije učenika viših razreda Osnovne škole Borovje u Zagrebu
mogao bi pomisliti da su učenici mali genijalci, pravi Darwini.
Mogao bi i zaključiti da svi učenici razmišljaju samo o prehrani
člankonožaca, sanjaju o živčanoj stanici, Ozare na spomen
meteora.
Nastavnica biologije je baš svakom od otprilike 200 učenika od 5.
do 8. razreda zaključila ocjenu odličan.
“Pa ne možemo reći da odobravamo, ali svakako razumijemo postupak
učiteljice. Ne mogu i ne želim govoriti u njeno ime, ali svakako
razumijem ovaj izraz nezadovoljstva i razočaranja u sustav
vrednovanja. Jer to znači da nakon čitave školske godine, sve ono
praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje, nema nikakvoga smisla ako
svi oni na kraju moraju imati zaključnu ocjenu odličan”, rekla je
Branka Štefok Boradžija, ravnateljica Osnovne škole Borovje u
Zagrebu.
Zaključivanje je izgledalo ovako:
“Ne prepoznaje temeljne pojmove i stručno nazivlje… Niti uz pomoć
učitelja ne uspijeva reproducirati najjednostavnije nastavne
sadržaje… 1 1 1 1 1 1 5. Zaključeno: Odličan, 5.
Usvojenost bioloških koncepata: 2 1 3… Prirodoznanstvene
kompetencije 2 1… Zaključeno: Odličan, 5.
Na pitanje može li se nekoliko tjedana nakon kraja školske godine
išta učiniti po tom pitanju, ravnateljica Štefok Boradžija
odgovara:
“Ne. svjedodžbe su izdane, naši osmaši su upisani u svoje srednje
škole i gimnazije, tako da je postupak za ovu školsku godinu
završen.”
Za predsjednika sindikata Preporod stvar je jasna:
“Kada bi se mene pitalo, ona bi bila osoba godine, a vrlo joj se
lako može dogoditi opomena, kazna… Jer ako vi imate situaciju da
vama 90 posto učenika ima odličnu ocjenu, a ovdje je samo 100
posto u pitanju. Nije to velika razlika. Ovih 100 posto, to je
poruka, ovih 90, 80 ili 70 je užas. Ali učestali užas u našim
školama”, kaže Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.
Bivša ministrica obrazovanja ipak je malo suzdržanija.
“Netko kada je ostvario pravo više mu ga ne možete uzeti, ali je
netko upisan temeljem toga, a netko je ostao ispod crte, treba
vidjeti što je s tim”, rekla je Blaženka Divjak.
No svi priznaju: problem postoji i radi se o inflaciji odlikaša i
pritisku roditelja na njihov rad.
“Prvo su počele nestajati te najslabije ocjene, pa je najslabija
ocjena postala trojka. I manje više onda, imali ste četvorke,
petice. I priča je išla u tom smjeru da kada imate sve petice,
onda više ništa nije petica”, kaže Stipić.
I to se točno dogodilo u osnovnoj školi Borovje.
“Učitelji su dulji niz godina izloženi različitim izazovima i
pritiscima i mic po mic, malo po malo, tijekom svih ovih školskih
godina ja bih rekla da govorimo i unazad 10 ili 20 godina, pomalo
popuštaju i smanjuju kriterije ocjenjivanja. I ne bih rekla da
mogu objektivno ocjenjivati uz sve te pritiske i izazove koje
nosi njihov rad danas”, kazuje ravnateljica Štefok Boradžija.
Nastavnica biologije s nama nije htjela razgovarati na ovu temu
pa nisu do kraja jasni njezini motivi. Radi li se o jednom
značajnijem slučaju pritiska ili je riječ kontinuiranoj praksi?
Postoje li još neki razlozi?
Kako doznajemo, nastavnica iz biologije je dosad svoj posao
obavljala stručno i profesionalno. I bila je na glasu kao jedna
od najstrožih učiteljica. Dio roditelja je ogorčen jer su njihova
djeca, kažu, cijelu godinu učila, a na kraju su dobila jednaku
ocjenu kao i oni koji to svojim radom nisu zaslužili.
Poslali smo upit Ministarstvu i Agenciji za odgoj i obrazovanje.
Iz Ministarstva su objasnili kako nemaju saznanja o slučaju i
uputili su nas na Agenciju. Tamo smo dobili šturi odgovor od pet
rečenica u kojem su polovično odgovorili na tek 2 od 8
postavljenih pitanja. Na kraju su naveli kako se protive
pritiscima i sugeriraju roditeljima da propisanim načinom štite
svoja prava. To bi, valjda, trebalo riješiti sve operativne
probleme u školama.
“Ministarstvo i cijeli taj aparat koji započinje sa školom (…)
oni uvijek, njih takve stvari ne zanimaju, kada se dogodi neki
eksces, onda gledaju kako da se stvari pometu pod tepih, a ako ni
to nije moguće, onda se nastoji djelovati tako da vrijeme učini
svoje”, kaže Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.
Ovo je već drugi javno eksponiran slučaj koji sugerira da je voda
u školama došla do grla. No hoće li se što poduzeti po tom
pitanju? Ili će se kao u slučaju Musić Milanović najviše izložiti
učitelja, a ne problem?
Na pitanje jesu li ovi problemi inflacije odlikaša, ali i
pritisaka roditelja prepoznati u Ministarstvu, bivša ministrica
obrazovanja Blaženka Divjak odgovara:
“Pa je, ali ja bih rekla da Ministarstvo ima svijest o tome, ali
je pitanje što je Ministarstvo. Pazite tamo radi 300 ljudi koji
se bave različitim segmentima, od predškolskog do srednjoškolskog
i visokog školstva. Bitno je da možda uprava, ministar, državni
tajnici to prepoznaju i da daju jasnu poruku: ovo je dozvoljeno,
ovo nije dozvoljeno.”
“Škola zaista radi puno, sjajno, imamo jako bogat kurikulum,
prisutni smo u međunarodnim projektima, imamo mnogo mladih
učiteljica koje su generator novih ideja, spremne su na izazove,
brze promjene i mislim da koračamo pozitivnim snagama naprijed. I
ne bih željela da zbog jednog izoliranog slučaja, jednog
građanskog bunta ili neposluha jedne učiteljice padne sjena na
rad svih djelatnika škole i čitave škole”, kaže ravnateljica
Štefok Boradžija.
Poruka je poslana. Pitanje je hoće li uroditi plodom? Sudeći po
odgovorima koje smo mi dobili, nitko se u prosvjetnoj vlasti nije
previše uznemirio.
“Nije se to preko noći dogodilo i gotovo sam siguran da se ne
može preko noći ni riješiti. Ali bi trebalo problem ozbiljno
shvatiti i krenuti u vraćanje digniteta ocjeni, a onda preko
ocjene ocjenjivačima, znači učiteljskoj struci”, rekao je Stipić.
“Ja pretpostavljam da je ova učiteljica ovo napravila kao gestu,
ali gesta ne smije štetiti”, poručuje Divjak.
Nema dvojbe da je ovaj potez bio pretjeran, da je dio djece
zakinut, ali isto tako nedvojbeno je da privlači pozornost i
ukazuje na ozbiljan problem. Ovo je svojevrsna karikatura već
dovoljno okaljanog sustava.
Naime, 60 posto svih učenika osnovnih i 26 posto srednjih škola
prolazi s odličnim uspjehom. A lani je bilo 10 i pol tisuća više
učenika s prosjekom 5.0 nego 2013. godine.