'Sami smo si na neki način krivi. Postoje prirodne varijacije, no s klimatskim promjenama su ekstremi pojačani i intenzivniji su', ističe Lidija Srnec
Nije vijest da je ljeti vruće, ali je vijest da se obaraju
rekordi, da se Europa topi, od sjevera do juga, u čak 21 zemlji
izdano je neko upozorenje vezano uz vrućinu.
Samo u Španjolskoj i Portugalu već je umrlo 1000 ljudi. Možemo li
sve ovo zahvaliti klimatskim promjenama komentirala je
klimatologinja i stručnjakinja za klimatske promjene Lidija Srnec
za RTL Direkt.
Srnec se odmah na početku osvrnula na trenutne temperature u
Velikoj Britaniji, koje su dosegle iznad 40 stupnjeva, za koje
kaže da nisu pretjerano iznenađujuće jer su meteorolozi to
prognozirali.
“Neobično je trajanje toplinskog vala. Španjolska i Francuska to
svake godine bilježe, no ta dugotrajnost i visina temperature
nije uobičajena”, dodala je.
Što je uzrokovalo toplinski val?
“Atmosfera je dosta stabilna, a mi smo pod utjecajem visokog
tlaka zraka. Pritječe topli zrak iz Afrike prema Europi donosi
topao zrak i obara rekorde”, objašnjava Srnec.
Mnogi znanstvenici kažu da je nemoguće da temperature dosežu
iznad 40 stupnjeva, a da na njih ne utječu klimatske promjene,
Srnec se s tim slaže.
“Sami smo si na neki način krivi. Postoje prirodne varijacije, no
s klimatskim promjenama su ekstremi pojačani i intenzivniji su”,
ističe.
“Cilj Pariškog sporazuma je da se temperatura snizi za 1,5
stupanj, ali nismo to napravili, mali su pomaci koje radimo.
Posljedica jesu intenzivne vremenske pojave. nismo očekivali da
će to baš biti ove godine”, dodaje.
Znanstvenici sada kažu: problem je što u Britaniji ni ceste ni
infrastruktura nje građena za ovakve vrućine, kao ni Sjeverna
Europa. “Stil života je tamo drugačiji i bitna je prilagodba.
Englezi će na tome morati poraditi”, naglasila je klimatologinja.
Gradovi se intenzivnije griju zbog urbanizacije, ističe Srnec,
dakle, puno betona i manje zelenila pa se takve sredine jače
zagrijavaju. Stoga je potrebno ulaziti u zatvorene prostore
tijekom ovakvih ekstremnih vrućina.
“Za Hrvatsku se predviđa visoka opasnost u subotu. Nakon toga
signal nije dosta izvjestan. Neki modeli pokazuju da bi
temperature mogle nastaviti rasti, ali isto tako simulacije daju
i pad temperature. Ono što je izgledno je da će sljedećih dana
temperature rasti. Treba naglasiti da će se se kretati između
35-40 stupnjeva. Nećemo zabilježiti ovakve ekstreme kao u
Europi”, zaključila je Srnec.