Očevi koji se odluče koristiti dopust imat će plaću u visini svoje pune plaće
U Hrvatskoj se od 1. kolovoza uvodi novo pravo – plaćeni očinski
dopust, trajat će 10, odnosno 15 dana, ovisno o tome radi li se o
jednom djetetu ili blizancima ili više djece rođene u isto
vrijeme, dopust nije obvezan, no ako ga otac želi, poslodavac mu
ga mora omogućiti.
Očinski dopust će se moći koristiti do šestog mjeseca djetetova
života, očevima je preporuka da ga koriste, a poslodavcima obveza
da ga omoguće, onima koji to ne učine ‘prijete’ kazne od 10.000
do 50.000 kuna, ističe u razgovoru za Hinu državna tajnica
Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Bitan je staž, ne rad na određeno ili neodređeno
“Smatramo da bi bilo dobro da u prvim mjesecima djetetova života
oba roditelja sudjeluju u skrbi o njemu i imaju bolju emocionalnu
povezanost”, objašnjava Josić važnost uvođenja tog dopusta i
precizira kako će otac i majka moći će u isto vrijeme koristiti
dopust, majka rodiljni, a otac očinski.
Novo pravo uređeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o
rodiljnim i roditeljskim potporama, a državna tajnica precizira
kako je, prije nego krenu u ostvarivanje ovog prava, važno imati
u vidu uvjet staža propisan Zakonom o rodiljnim i roditeljskim
potporama koji vrijedi za određivanje naknade plaće za korištenje
svih prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja, pa tako i
očinskog dopusta. “To je sada devet mjeseci kontinuirano, odnosno
12 mjeseci s prekidima kroz 24 mjeseca, neovisno o tome jesu li
očevi zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme”, kazala je.
Na dopustu puna plaća, na trošak države, ne
poslodavca
Očevi koji se odluče koristiti dopust imat će plaću u visini
svoje pune plaće, na isti način kako je ona određena za rodiljni
dopust. Plaća je na trošak državnog proračuna, ne na trošak
poslodavca.
Točan broj očeva koji će se odlučiti koristiti dopust, za sada se
ne zna. “Ako uzmemo u obzir korisnike koji će u ovom trenutku
postati roditelji, to bi bio jedan veliki iznos, kaže Josić,
izražavajući uvjerenje da će svi očevi, koji će imati pravo na
očinski dopust, to pravo i ostvariti, te da će se do kraja godine
utrošiti planiranih 91 milijun kuna.
Ističe pritom kako je praćenjem korisnika njen Ured uočio da je
vrlo malo očeva koristilo rodiljni dopust, a puno više
roditeljski, njih između 1.800 i 2.000, što čini pet posto očeva.
“Vjerujemo da ćemo time, što će otac u prvim danima djetetova
života duže boraviti s djetetom, potaknuti očeve da barem dijelom
ostanu u roditeljskom dopustu sa djecom”, kaže.
Navela je i kako roditelji posvojene djece u ovom trenutku neće
moći koristiti novo pravo, ali da se krenulo u izradu novog
zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji bi to mogao
omogućiti.
Državna tajnica ističe i kako se od 1. kolovoza povećava
maksimalni iznos naknade plaće za vrijeme korištenja roditeljskog
dopusta, za drugih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan
roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja.
Naknada se sa sadašnjih 5.600 povećava na 7.500 kuna. Za
korištenja toga prava u polovini punog radnog vremena, naknada
plaće povećava se sa 2.328 kuna na 3.685 kuna.
Za sve naknade lani isplaćeno 2,83 milijarde
kuna
Naglasila je i kako unatrag nekoliko godina država izdvaja velika
sredstva za pomoć roditeljima i roditeljstvu. Za sve naknade iz
sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, lani je isplatila 2,83
milijarde kuna, što je 55 posto više u odnosu na 2016., kada je
isplatila 1,82 milijardi.
Porastao je i broj primatelja naknada, za osam posto, sa 161.190
u 2016. godini na 173.444 u prošloj.
Broj očeva korisnika porastao je za 152 posto, sa 3.459 u 2016.
na 8.719 u prošloj, a povećao se i udio očeva u ukupnom broju
korisnika, sa 2,1 posto na pet posto, navela je Josić.
Zagreb nas nije kontaktirao o ukidanju mjere
Državna tajnica kaže i kako Grad Zagreb nikada nije kontaktirao
njen Ured oko ukidanja mjere roditelj-odgojitelj. “Nisu nas
kontaktirali, imali smo samo kontakt sa korisnicima i pritom ni
jedna majka nije rekla da ne želi raditi” kazala je. Ured je,
istaknula je, od početka imao jasan stav da se ni jednu mjeru ne
može ukinuti preko noći.
Podsjeća da je velik broj korisnika te mjere, mahom žene, u tu
mjeru ušao sa tržišta rada i da je dugi niz godina izvan tog
tržišta. “Ne možete ih pustiti na ulicu i reći im ‘to više nije
vaše pravo’, morate ih prilagoditi novom tržištu rada,
informirati ih i educirati”, kaže Josić i navodi kako je njen
Ured u tom smjeru razgovarao s Ministarstvom rada, mirovinskog
sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatskim zavodom za
zapošljavanje.
Samo 8 od 428 općina ne daje potporu za rođenje
djeteta
I lokalne jedinice nastoje nizom mjera olakšati život djeci i
roditeljima, utjecati na negativne demografske trendove. Čak 99
posto općina i gradova isplaćuje određenu pomoć roditeljima kod
rođenja djeteta, a to ne radi samo osam općina, pokazali su
podaci o demografskim mjerama koje provode te jedinice, a koje je
Središnji državni ured prikupio četvrtu godinu zaredom.
Sve ostale mjere, odnosno potpore, ovise isključivo o potrebama
lokalnog stanovništva, kaže Josić i navodi kako, primjerice, više
od 300 općina, gradova i županija ne ulaže u stambeno
zbrinjavanje, dok druge to rade kroz sufinanciranje prve
nekretnine, komunalni doprinos, poticanje najma, sufinanciranje
kredita, davanje zemljišta u zakup.
“Unazad dvije godine osjeti se da se i lokalne jedinice okreću
novim trendovima i shvaćaju da samo potpora za novorođenče nije
dostatna”, istaknula je te kao “zgodan primjer” navela ulaganje u
željeznički prijevoz srednjoškolaca i studenata.
Ipak, upozorava kako nema mjere koja će sama riješiti sve
hrvatske demografske probleme, već mora postojati cijeli sustav
mjera i dobra suradnja od lokalne do nacionalne razine.
Besplatan vrtić imaju 4 grada i 20 općina
Prikupljeni podaci o demografskim mjerama pokazali su da potpora
za prvo novorođeno dijete u prosjeku iznosi 3000 kuna pa raste do
60.000 kuna koliko daje općina Sali.
Besplatan vrtić za svu djecu imaju gradovi Belišće, Obrovac,
Umag, Vrlika te općine Bale, Baška, Donja Motičina, Draž,
Ervenik, Gola, Ivankovo, Kalinovac, Kukljica, Magadenovac,
Mrkopalj, Nijemci, Okrug, Otok, Pojezerje, Saborsko, Sali,
Smokvica, Vir i Vrsi.
U prosjeku najskuplji vrtić za prvo dijete plaćaju roditelji u
Krapinsko-zagorskoj (832 kune), Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj
županiji, najjeftiniji u Virovitičko-podravskoj (411 kuna),
Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.