Na cesti uz motel Brijuni došlo je do predaje 21. kordunskog korpusa SVK i nastanka najznamenitije ratne fotografije
Pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa SVK,
8. kolovoza 1995. okružen hrvatskom vojskom nagnuo se kako bi na
cesti kod Topuskog, uz motel Brijuni, na haubi automobila
potpisao predaju generalu-pukovniku Petru Stipetiću, svom
bivšem kolegi iz JNA. Opis je to fotografije koja predstavlja
jedan od najpamtljivijih trenutaka iz Domovinskog rata. Tim je
činom završena – nakon samo pet dana – akcija Oluja i praktički
dovršen rat u Hrvatskoj.
Stipetić se, međutim, tamo uopće nije trebao niti nalaziti jer je
u akciji Oluja trebao biti poslan u Slavoniju, u Đakovo, da
spriječi mogući napad iz Srbije i još uvijek okupiranog
Podunavlja.
Operaciju na Banovini vodio je general Ivan Basarac, no on
je promijenio planove i pravce napada i krenuo izravno na
okupiranu Petrinju, a pritom je poginuo veliki broj hrvatskih
vojnika.
Basarac je mislio da će napadom brzo osloboditi Petrinju, ali su
neprijateljske snage bile dobro pripremljene. Tim činom Basarac
je ugrozio Oluju, a predsjednik Franjo
Tuđman zapovjedio je da se Stipetić hitno premjesti iz
Đakova na Banovinu.
Pretpostavljalo se kako Basarac neće tako lako prepustiti
zapovjedništvo. Stipetić je u Sisak otišao u pratnji specijalne
policije i dva oklopna vozila inzistirajući da se primopredaja
zapovjedništva napravi na miran način.
Reorganizirao vojsku i oslobodio Banovinu
Nakon što je Stipetić preuzeo zapovjedništvo, napravio je
reorganizaciju te su hrvatske postrojbe pod njegovim vodstvom u
jutarnjim satima 6. kolovoza 1995. započele napad te oslobodile
Petrinju i Kostajnicu, a uvečer i Glinu. Stipetić je u intervjuu
za Express 2010. kazao da su potom krenuli dalje prema
Žirovcu i Dvoru na Uni te su tada čuli da se 21. kordunski korpus
želi predati.
Dva dana kasnije, 8. kolovoza 1995., na cesti uz motel Brijuni
došlo je do predaje i nastanka jedne od
najznamenitijih ratnih fotografija. Na pustoj cesti
zaustavili su se s jedne strane Srbin, a s druge Hrvat, nekad
obojica oficiri JNA i suradnici. Stipetić je Čedu Bulata upoznao
u lipnju 1991., kad mu je njegov pomoćnik general Franjo Feldi
rekao da je Bulat postavljen na njegovo mjesto.
Kada ga je Bulat ugledao na cesti, počeo je stupati prema
Stipetiću koji je potom krenuo prema njemu. Stali su na šest
koraka jedan od drugoga. Bulat je oštro salutirao i viknuo:
“Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21.
kordunskog korpusa. Predajem vam korpus i čestitam hrvatskoj
vojsci na pobjedi”.
Stipetić je pozvao i novinare da svjedoče predaji i zabilježe taj
trenutak. General Stipetić je kazao da je za njega Bulat bio
korektan časnik, koji je po tadašnjim regulama radio svoj posao.
Napravio je sve što je Stipetić tražio i poštivao vojničke
propise.
Čin koji se smatra završetkom Oluje i rata
Taj čin predaje 21. kordunskog korpusa smatra se završetkom Oluje
i rata. Joško Morić, tada bivši pomoćnik ministra unutarnjih
poslova, za RTL je prošle godine objasnio koliko je bilo važno
postići dogovor sa srpskom vojskom.
“Bilo je jako važno zbog eksplozivne atmosfere. S jedne strane se
kod poraženog osjećao adrenalin zbog straha i neizvjesnosti. A
kod nas pobjednika se osjećao adrenalin ponosa i ushit. Osim
toga, kod nas se, na našoj pobjedničkoj strani osjećao pritisak
da se to brže rješava jer ako se oteže da se ulazi u neku vrstu
neizvjesnosti”, prisjetio se Morić.
Predaja kordunskog korpusa nije bila slučajna, već je posljedica
uspjeha operacije Oluja, objasnio je general Vlado Hodalj,
tada član Komisije koja je pregovarala o predaji.
“7. kolovoza snage 21. korpusa poručuju preko UNPROFOR-a, ali
nedvosmisleno da se hoće pa neće predati i suočen s takvom
situacijom general Stipetić zapovijeda osobno meni da 8. kolovoza
ujutro uvedem u borbeni raspored snage 102. brigade HV-a i 153.
brigade i da se izvrši poluokruženje snaga 21. korpusa i dovede u
bezizlaznu situaciju. Oko 12 sati 8. kolovoza general Stipetić
prenosi zapovijed predsjednika Tuđmana da će se 21. korpus
predati i da prekinemo s daljnjim njegovim okruženjem”, kazao je
Hodalj.
Smatra da je bilo tko drugi bio na mjestu generala Stipetića, da
bi predaja išla teže.
“Kod poraženih se u njihovom pogledu i u njihovom ponašanju
vidjelo u kolikoj mjeri respektiraju Petra, njegova stručna
znanja i vještine, ali i njegovu čast, njegov moral i
odgovornost”, ispričao je Morić.
Neprijatelj je, kazao je, bio iznenađen ponudom da se čitava
situacija riješi u skladu sa Ženevskom konvencijom, a osobito ih
je iznenadilo što je oficirima dopušteno zadržavanje bočnog
oružja i streljiva. Na sam čin predaje oko pet tisuća
neprijateljskih vojnika kraj motela Brijuni danas podsjeća spomen
obilježje.
Iz siromašne ličke obitelji
Stipetić je rođen u Ogulinu 1937. godine, porijeklom je bio iz
siromašne ličke obitelji, a studij na Vojnoj akademiji i službu u
JNA izabrao je zbog stipendije koja se nudila jer nije mogao
platiti pohađanje drugog studija.
U vojnoj karijeri obnašao je najviše zapovjedne dužnosti, od
zamjenika načelnika Zapovjedništva zbora narodne garde, zamjenika
načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednika Sektora
Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, pa do zapovjednika
Zbornog područja Zagreb. Bio je i zapovjednik Hrvatskog vojnog
učilišta te pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za
borbeni sektor.
Bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske
od 2000. do 2002. godine, a s te dužnosti umirovljen je u činu
stožernog generala. Za aktivno sudjelovanje u Domovinskom ratu i
doprinos u stvaranju Hrvatske vojske dobio je brojna
odlikovanja.
General Stipetić preminuo je 14. ožujka 2018. godine.
“Izgubili smo sjajnog čovjeka, koji je bio izuzetno skroman,
izrazito pošten i jak karakter”, kazao je tada Ante
Kotromanović, bivši ministar obrane.
“Bio je vrhunski profesionalac, do onog fizičkog izgleda gdje
vidite jednog elegantnog generala koji lijepo izgleda, koji
lijepo govori, koji se kulturno ponaša”, za njega je
rekao Mirko Šundov, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga
RH.
“Petar Stipetić ipak je za koplje iznad svih i ako se za nekoga u
hrvatskoj državi hrvatskoj vojsci može reći da je bio oficir i
džentlmen onda je prije svih to bio Petar Stipetić”, kazao
je Predrag Matić, bivši ministar branitelja.
