Hrvatska je već proteklog mjeseca s 12,1 postotnom inflacijom probila rekord, a zbog pojačane potrošnje koju generira turizam najavljuje se još veća stopa rasta inflacije
Kada se za dva dana objavi indeks potrošačkih cijena, dobit ćemo
novu ružnu brojku inflacije.
Mahnitanje cijena građani osjećaju svakodnevno od već opjevanih
cijena ulja, pilećeg bijelog mesa koje doseže i po 100 kuna za
kilogram, do mlijeka čija je litra 10 kuna.
“Cijelo ljeto će bit obilježeno stopama tim visokim stopama
inflacije. A usporavanje rasta cijena zasada očekujemo tek negdje
na kraju četvrtog kvartala, krajem godine”, objašnjava Sandra
Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a.
Ove će godine Hrvatska zabilježiti najveću stopu inflacije u
svojoj novijoj povijesti, procjenjuju analitičari, a inflacija bi
mogla pojesti i više od jedne plaće. U HNB-u ističu da je zbog
ulaska u eurozonu, manevarski prostor:
“Izuzetno skučen. Međutim Hrvatska i središnja banka osjećaju sve
posljedice monetarne politike europske središnje banke”, tvrdi
Švaljek.
Istodobno, to vide kao kišobran.
“Mađarska, Poljska, Češka, članice Europske unije koje vode
samostalnu monetarnu politiku iako poduzimaju snažne monetarne
restrikcije nisu uspjele suzbiti stopu inflacije”, dodala je
zamjenica guvernera.
Glavno gorivo inflacije i dalje divlja u Europi.
“Cijene plina porasle 10 puta, cijene nafta duplo”, kaže naftni
konzultant Jasminko Umićević.
A Europa od ovog tjedna treba solidarno štedjeti.
“Posljedice koje mi trpimo da je energija postala luksuz i bojim
se da bi moglo izazvati političke nemire, turbulencije na trusnom
području Europe. Mi smo proglasili sankcije rusima i kad su rusi
počeli provodi, počeli govoriti da je političko oružje a
zaboravljamo da smo sami izmislili”, pojasnio je energentski
stručnjak Davor Štern.
Stručnjaci kažu da je Hrvatska u nešto povoljnijem položaju, ali
u energetskoj krizi se aktualizira pitanje INA-e.
“Nije prirodno da 50 posto energetskog sektora jednog države
kontrolira druga država”, smatra Umićević.
Zato naftni konzultant predlaže da država izvlasti dionice INA-e
koje se nalaze na skrbničkim računima kojima se ne zna vlasnik.
Riječ o dva posto dionica.
“Netko drži dionice na skrbničkim računima, ne kažem ni da je
prljav novac , ali ne znam ni tko je vlasnik tih računa, možda su
Rusi vlasnici”, kazao je Umićević.
Objašnjava da je izvlaštenje dionica na skrbničkim računima stara
ideja. Ističe da su se zbog energetske krize stvorili uvjeti za
takav potez, ponavlja presude po kojima MOL upravlja INA-om
ugovorom za koje je sud ocijenio da je posljedica koruptivnih
radnji.
“I to ne znači da bi se radilo protiv MOL-a, MOL je strateški
partner kao što je došao u INA-u 2003. Na žalost rezultati
strateškog interesa su osakaćena Ina”, ističe naftni konzultant.
Po njegovoj ideji dionice bi se platile po cijeni na burzi, što
iznosi, izračunao je oko dvije milijarde kuna, a za cijeli proces
bi trebao složen zakonodavni okvir.
Njegovom, u medijima plasiranom prijedlogu, mnogi nalaze mane, od
kojih je najjača kritika ona da se država ne bi trebala
zalijetati u pljenidbu privatnog vlasništva. Država, odnosno
Vlada, na naš upit nisu rekli ni riječi.
Stručnjaci za energetiku prognoziraju plina će u Hrvatskoj biti.
“Ne trošimo ni izdaleka plina. Petrokemija koja je trošila 600
milijuna kubika ne radi mjesecima i neće proraditi pod ovih
uvjetima. A pitanje grijanje mislim da ćemo nekako ovu zimu
proći”, kazao je Štern.
No, cijena će biti neizvjesna.
“S udvostručenjem cijena plina neke procjene govore da bi
inflacija mogla porasti za dva postotna boda”, rekla je Švaljek.
Istodobno, dobra je sezona napunila proračun. Dovoljno za neke
manje vatrogasne mjere pred vruću jesen.