U DOBROM DRUŠTVU

Tri nove kulturne rute Vijeća Europe – u dvije sudjeluje i Hrvatska, a na Europskoj ruti spisateljica ulogu ima i Ivanina kuća bajke

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Hrvatska je među osam zemalja koje sudjeluju u Europskoj ruti bajki.

Upravni odbor Proširenog djelomičnog sporazuma o kulturnim rutama
Vijeća Europe (EPA) nedavno je obnovio certifikaciju 12 kulturnih
ruta Vijeća Europe koje prolaze redovitu evaluaciju, a prihvatio
je kandidature triju novih, među kojima su dvije u kojima
sudjeluje i Hrvatska.

Hrvatska nema članicu na novoj Ruti povijesnih kafea, ali je među
osam zemalja koje sudjeluju u Europskoj ruti bajki. Članstvo u
nedavno certificiranoj ruti potvrdila je Udruga Profesor Baltazar
iz Zagreba, a Hrvatska sudjeluje i u Ruti spisateljica, koja
otkriva više informacija o životu i stvaralaštvu spisateljica na
prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Ivana Brlić Mažuranić i Marija
Jurić Zagorka našle su se u prestižnom društvu europskih
spisateljica, a njihovim nasljeđem u rutu su uključeni Centar za
posjetitelje Ivanina kuća bajke iz Ogulina i Centar za ženske
studije s Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke iz Zagreba.

Hrvatska se s ovim upravo certificiranim rutama nalazi na ukupno
17 kulturnih ruta Vijeća Europe, ali bi svoje sudjelovanje u
nekima mogla značajnije iskoristiti i “podebljati”.

Zanimljiv primjer tematske rute koja bi se mogla značajno
proširiti i na području Hrvatske je ATRIUM – Arhitektura
totalitarnih režima 20. stoljeća u urbanom sjećanju Europe. Ruta
je to koja se bavi arhitekturnom ostavštinom fašizma i
socijalizma 20. stoljeća i u Hrvatskoj uključuje, za sada, Rašu,
Labin kao planirana naselja iz vremena fašističke okupacije
kasnih 1930-ih i 1940-ih i Ubli na Lastovu s pomorskim bunkerom
iz jugoslavenskih vremena. U rutu je uključen glavni grad
Albanije Tirana, talijanski gradovi poput Forlì, Ferrare,
Carbonie te Dimitrovgrad u Bugarskoj i regija Iaşi u Rumunjskoj.

Ova ruta bila bi dobar način dodatne promocije čitavog niza
manjih lokalnih sredina koje bi se možda mogle naći na njoj,
poput Kumrovca, aerodroma Željava, Petrove gore, Visa i niza
drugih lokacija sa značajnim civilnim i vojnim arhitektonskim
naslijeđem nakon 45 godina socijalizma. Primjer je Željava,
veliki podzemni aerodrom i nekadašnja baza JNA, poznat i kao
bihaćki aerodrom, čija je popularnost među motociklistima u
Hrvatskoj neupitna, sigurno bi bila zanimljiva točka za
istraživanje i za međunarodne goste na proputovanju ka jadranskoj
obali. Na samoj je granici s BiH koja bi sigurno imala i svoje
točke interesa na takvoj ruti.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest