U "desetljeću željeznice", kako se opisuje novi investicijski ciklus, u obnovu starih i izgradnju novih pruga planira se uložiti oko 3,5 milijardi eura
Zapušteni hrvatski željeznički sustav, koji je političkom odlukom pao u sjenu mreže novih autocesta, u posljednjih petnaest godina spao je s 80 na 20 milijuna putnika godišnje, a prosječna brzina vlakova lani je iznosila 44,9 kilometara na sat.
U “desetljeću željeznice”, kako se opisuje novi investicijski ciklus, u obnovu starih i izgradnju novih pruga planira se uložiti oko 3,5 milijardi eura, no većina tog novca otići će na nizinsku prugu od mađarske granice do Rijeke. Jedan dio te pruge, i to onaj od Hrvatskog Leskovca prema Karlovcu, u rekonstrukcije kreće već ove godine.
Naime, nakon dvije godine i 11 žalbi konačno je završen postupak javne nabave za izvođenje radova na rekonstrukcije i izgradnji drugog kolosijeka pruge u vrijednosti dvije milijarde kuna, a prije mjesec dana i potpisan ugovor.
Pružna dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac duga je 44 kilometra i nalazi se na željezničkoj pruzi Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka. Njena rekonstrukcija i nadogradnja drugog kolosijeka unaprijedit će ne samo prigradski promet grada Zagreba i Karlovca već će biti još jedan važan korak u izgradnji nizinske pruge koji će u konačnici doprinijeti konkurentnosti luke Rijeka poboljšanjem njezine povezanosti s tržištima srednje Europe.
Investicijom se, osim već spomenute rekonstrukcije i obnove postojeće željezničke pruge i izgradnje drugoga kolosijeka, predviđa i rekonstrukcija kolodvora Hrvatski Leskovac, Jastrebarsko i Karlovac, dok će se kolodvori Horvati, Zdenčina i Draganići prenamijeniti u stajališta, a rekonstruirat će se i postojeća stajališta Mavračići, Desinec, Domagovići i Lazina.
No, iako na HŽ-ovoj karti planiranih investicija dostupnoj na internetu, južno od Ogulina nema nijednog jedinog metra obnovljene ili nove pruge, iz HŽ Infrastrukture za tportal poručuju da to i nije baš tako.
– Planom investicija za razdoblje od 2022. do 2026. godine na pruzi Zagreb – Split planirana su ukupna ulaganja od 751 milijun kuna. Navedena ulaganja planiraju se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (332, 5 milijuna kuna) i kreditnim sredstvima (418,5 milijun kuna)’, kažu u ovoj tvrtki. Europska sredstva, objašnjavaju, uglavnom će se potrošiti na modernizaciju pruge između Oštarija, Knina i Splita, a manjim dijelom na uklanjanje ‘uskih grla’ na željezničkoj infrastrukturi.
Kako u nastavku pojašnjavaju, plan modernizacije dionice pruge Oštarije – Knin – Split predviđena je rekonstrukciju kolodvora i ugradnju elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja koji omogućuju uspostavu tzv. međukolodvorske ovisnosti i središnje upravljanje prometom.
Nakon rekonstrukcije i ugradnje signalno-sigurnosnih uređaja povećat će se propusna moć pruge te brzina prometovanja. I do sada su na dionici Oštarije – Knin izvedeni građevinski radovi na svim predviđenim rekonstrukcijama kolodvora.
– Preostalo je izvesti radove na završetku montaže novoga elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja (u nastavku ESSU) u kolodvorima i odjavnicama, kažu u HŽ-u.
Kreditnim sredstvima financiraju se i radovi na ugradnji elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja na dionici Josipdol – Rudopolje, u kolodvorima Rudopolje, Lička Jesenica, Blata, Plaški i Josipdol.
– Radovi su u završnoj fazi te preostaje ishođenje uporabnih dozvola i rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa, što je planirano u 2023. godini, potvrđuju u HŽ-u