Mjericu trešanja u Ljubljani plaćaju 22 kune. Isto toliko dođe kilogram naranči, limuna i lubenice. Ove godine breskva se plaća i po 30 kuna, dok je ona kod nas 5 do 10 kuna jeftinija
Kruh košta 3 eura. Eto to je našim susjedima Slovencima napravila
inflacija. U deželi je u srpnju iznosila 11,7 posto, manje nego
naših 12,3 posto što znači da je njih inflacija malo manje
udarila nego Hrvatsku. Ali muče ih isti problemi kao nas: zašto
je wc papir 30 kuna, zašto je suncokretovo ulje skupo kao
maslinovo. I otkad to maslac košta 33 kune. Darinka Trgo bila je
u Ljubljani u shoppingu.
Ni Merkur, bog trgovine ove godine nam ne može uslišiti molitve.
Još nije došao kraj poskupljenjima. Ni kod nas ni kod susjeda.
Bademi, maline, rajčice, jabuke – i u Ljubljani je sve išlo gore.
“Mi smo dizali cijene, logično, kao i sve drugo što je poskupilo.
20 do 30% smo digli cijene. Jer 20 do 30% su veće cijene nabave,
pa shodno tome je sve i kod nas skuplje. Kupuju li onda manje
ljudi? Ne. Kupuju u istoj mjeri, puno je turista ove godine, robu
nije bilo teško prodati, teže mi je bilo doći do nje”, rekao je
Hasan Bešić, prodavač na tržnici u Ljubljani.
Mjericu trešanja u Ljubljani plaćaju 22 kune. Isto toliko dođe
kilogram naranči, limuna i lubenice. Ove godine breskva se plaća
i po 30 kuna, dok je ona kod nas 5 do 10 kuna jeftinija.
“Svaki dan idem po trgovinama tražiti akcije”, kaže Jovanka iz
Ljubljane koja kaže da su na tržnici ogromne cijene te da je
zeleni grah od šest do osam eura.
“Sve je to poskupjelo”, kaže Romana iz Ljubljane, koja misli da
će ovo biti teška jesen za Slovence.
Cijene su gotovo duplo veće. Penzije su nam male, a cijene takve.
Što vam je sada najveći probleme? Najveći problem je struja, a i
kruh je tu dosta skup.
22 kune, ili da se već navikavamo na valutu i mi otprilike tri
eura Slovenci daju za kruh. Peći ga kod kuće je u teoriji
jeftinija opcija, ali i struja je preskupa. Jučer su Slovenci
smanjili PDV na hranu, i to za duplo. A mi smo danas krenuli u
šoping.
Nakon cijelog šopinga u Ljubljani, u trgovini i na tržnici
potrošili smo oko 50 eura. Što se tiče cijena, uglavnom su slične
s našima, ali ipak smo nekoliko artikala platili više u
slovenskom dućanu. Kava je ista kod njih i kod nas. Mlijeko za
koju kunu skuplje. A pola kilograma pilećih prsa 40 kuna. Skuplje
nego kod nas je maslac, wc papir -koji dođu 33 kune, i kruh za 30
kuna.
“Cijene su definitivno išle gore. Sve se značajno promijenilo,
sve je značajno poskupjelo. Čak i gablec”, kaže Eva iz Ljubljane
i dodaje da je sada najskuplje kupovati meso.
“Kad imam dinara onda kupim meso, kad nemam ne kupujem i onda
uzimam ono što je jeftino”, kaže Salko iz Ljubljane.
11.7. Tolika je inflacija u deželi, iznad europskog prosjeka je,
ali još uvijek nešto manja nego u Hrvatskoj.
“Strah među ljudima definitivno postoji. Neke prve analize
pokazuju da ljudi one veće kupovine, recimo kućanskih aparata i
nekih većih stvari, neko vrijeme odlažu i čekaju što će se
dogoditi. Također, recimo, pri nabavci samih osnovnih dnevnih
stvari poput hrane i ostalog osnovnog pribora, su nešto
pažljiviji, kako bi ih možda dobili jeftinije ili čekaju neku
akciju”, kaže Marko Gregorec, novinar POP TV-a.
Ove godine Slovencima je inflacija dosegnula najveći godišnji
rast od 1995.
“To što ljudi doista osjete, znači računi koje plaćaju, je
vjerojatno blizu tih 20%. To je otprilike ono povećanje koje se
moglo primijetiti na svakodnevnim artiklima i hrani. Ono što se
sada priprema je, odnosno što je usvojeno je pomoć najranjivijim
kućanstvima u ovoj fazi. Čini mi se da će biti riječ od 200 eura
za svaku osobu u kućanstvu”, kaže Marko Pahor, ekonomski
analitičar s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.
“Ono što moraš kupiti, kupiš, pa dok ide ide”, kaže Hasan Bešić,
prodavač na tržnici u Ljubljani.
Slažemo se s Hasanom. Dokle ide ide, o zimi ćemo misliti kada
prođe jesen.