Važno je znati da građani neće imati troškove povezane s uvođenjem eura jer trošak konverzije snose banke
Financijski se sustav “punom parom” priprema za uvođenje eura.
Radi se na prilagodbi sustava promjene domicilne valute kune u
euro što u financijskom sustavu uključuje informiranje klijenata
o svim promjenama vezanim uz bankarske usluge i proizvode te o
konverziji depozita i kredita, donosi
Poslovni dnevnik.
Pravila su već sada poznata te ih je Hrvatska udruga banaka (HUB)
objavila na svojim stranicama kako bi građani bili dobro upoznati
sa svime što ih čeka vezano uz račune, depozite i kredite. Banke
će tako, sukladno Zakonu, klijentima morati poslati općenitu i
individualnu obavijest.
Općenita će obavijest, koja mora biti poslana do početka
listopada, odnosno najkasnije tri mjeseca prije uvođenja eura,
sadržavati informacije o preračunavanju kredita, depozita te o
očekivanom utjecaju uvođenja eura na proizvode i usluge,
uključujući poslovanje s transakcijskim računima. Individualna će
obavijest pak biti dostavljena potrošačima koji imaju kredite i
depozite, i to najkasnije dva tjedna prije uvođenja eura, odnosno
najkasnije dva tjedna nakon uvođenja eura za pravne osobe.
Obavijest će sadržavati informacije o konkretnim iznosima koji će
se preračunavati, modifikaciji parametara, maržama, visini
kamatnih stopa, te ako je primjenjivo, novi otplatni plan.
Važno je znati da građani neće imati troškove povezane s
uvođenjem eura jer trošak konverzije snose banke. Dvojno
iskazivanje cijena pak na internetskim stranicama i poslovnim
prostorima banaka i financijskih institucija, a koje su neki već
počeli uvoditi, prema Zakonu, trajat će od 5. rujna ove, pa sve
do kraja sljedeće godine.
Kako navode u HUB-u, dvojno iskazana, i to na jasan, čitljiv i
lako uočljiv način, mora biti tarifa naknada. U izvješću o stanju
i prometu na kunskom transakcijskom računu banke dvojno mora biti
iskazano početno i završno stanje računa te iznos prekoračenja.
Što se pak internetskog i mobilnog bankarstva tiče, i to za
transakcijski kunski račun, dvojno moraju biti iskazane
informacije o stanju računa i iznosu prekoračenja ili
raspoloživog stanja na najmanje jednom izborniku, odnosno ekranu
u prikazu o računu. Dvojno će biti iskazivane i informacije na
bankomatu pri isplati gotovog novca, i to na ponuđenim
predefiniranim iznosima na ekranu te stanje računa.
Kod ugovora o potrošačkom kunskom kreditu koji je odobren ili se
nudi prije uvođenja eura dvojno će iskazivanje uključivati ukupan
iznos kredita i iznos obroka ili anuiteta u otplatnom planu i u
Europskom standardiziranom informativnom obrascu (ESIS), odnosno
drugom propisanom obrascu kojim se potrošaču daju informacije
prije sklapanja ugovora o kreditu. Godišnja obavijest o stanju
kredita u kuni pak sadržavat će dvojni pregled stanja nedospjelog
dugovanja i dospjelo, a neplaćeno dugovanje.
Također, i godišnje obavijesti o stanju kunskih depozita, odnosno
stanje depozita, podliježe obavezi dvojnog iskazivanja
informacija. Prema pravilima gdje god se u odnosu s bankom ili
nekom financijskom institucijom spominje kuna, preračunava se u
euro i to po fiksnom konverzijskom tečaju.
Dakle, svi krediti, leasinzi, police osiguranja koji su ugovoreni
u kunama preračunavaju se u euro. No oni koji su “s valutnom
klauzulom u euru” neće se konvertirati već će biti obračunati
prema stavkama (rate, anuiteti i slično) koji su navedeni u tim
ugovorima, u euro.
Fiksne kamate takve i ostaju
Kamatne stopa pak, ako su fiksne, bez obzira na to o kojem se
kreditu radi, ostaju nepromijenjene. Ako je parametar za izračun
kamatne stope kredita u kunama Nacionalna referentna stopa (NRS),
bit će “prebačena”, odnosno konvertirana u NRS za euro
odgovarajućeg obuhvata i ročnosti, navode u Hrvatskoj udruzi
banaka.
Parametar prinosa na trezorske zapise Ministarstva financija bit
će “prebačen” u prinos na trezorski zapis u euru s početkom
primjene tako izračunate kamatne stope pri prvom redovnom
obračunu kamate počevši od dana uvođenja eura.
Parametar za prosječnu kamatnu stopu na depozite građana u kunama
pak bit će konvertiran u prosječnu kamatnu stopu depozita građana
u euro. Privremeni NRS izračun na osnovi svih izvora sredstava i
troškova u valutama kuna (bez valutne klauzule) i euro
(uključujući i kune s valutnom klauzulom u euru), za sve obuhvate
i sve ročnosti za sva referentna razdoblja objavit će HNB, i to
najmanje mjesece dana prije uvođenja eura.
Za one koji imaju promjenjivu kamatnu stopu, banke i financijske
institucije (ugovori o kreditu i leasingu) dva tjedna prije
uvođenja eura napravit će novi izračun. On će biti zbroj
posljednje primijenjene fiksne marže i vrijednosti privremenog
NRS-a, uz prilagodbu. Ako je dakle, privremeni NRS manji od NRS-a
koji se do tada primjenjivao, marža banke ostaje ista, a konačan
se iznos kamatne stope smanjuje za apsolutni iznos razlike između
te dvije vrijednosti.
Ako je pak privremeni NRS veći od NRS-a koji se do tada
primjenjivao, kamatna stopa ostaje nepromijenjena, a banka i
financijska institucija smanjuju svoju maržu. Promjenjive kamatne
stope, dakle, mogu biti iste ili manje. Kada se objavi prvi NRS
za euro, tada taj parametar određuje “pravila igre” u budućem
formiranju kamatne stope.
S početkom sljedeće godine i uvođenjem eura HNB će redovito
tromjesečno objavljivati NRS za euro izračunat na osnovi svih
izvora sredstava i troškova u valuti euro, uključujući i izvore
sredstava i troškove u valuti kuna te kuna s valutnom klauzulom u
euru za razdoblja prije dana uvođenja eura, za sve obuhvate i
ročnosti.