Osigurani su pomoćnici u nastavi za 4.484 učenika s teškoćama u razvoju
Nova školska godina, koja počinje u ponedjeljak, 5. rujna za
nešto više od 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola,
maturantima donosi novosti u polaganju ispita iz hrvatskog
jezika, a nacionalne ispite pisat će svi osmaši i to iz osam
predmeta.
Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj
godini 2022./2023. osnovnu školu pohađat će oko 310.000 učenika,
dok će ih u srednjim školama biti ukupno 154.400.
Za razliku od protekle dvije, ove godine nastava u svim školama
počinje bez posebnih epidemioloških mjera.
Broj prvašića u padu, broj upisanih u srednje škole
veći
Prema procjenama, u školske će klupe prvi put sjesti nešto manje
od 36.000 prvašića, što je oko tisuću manje nego prošle i oko
dvije tisuće manje nego 2018. godine. Prije pet godina u osnovnim
i srednjim školama bilo je ukupno pola milijuna učenika, od čega
40.000 prvašića.
Točne podatke o broju upisanih u prvi razred osnovne škole
Ministarstvo će imati do 30. rujna, odnosno kada škole dovrše
upis učenika prvih razreda u bazu e-matica, koji počinje 1.
rujna.
U srednje škole ove se godine upisalo 39.070 učenika, što je više
u odnosu na prošlu, kada ih se upisalo 38.251, i pretprošlu
školsku godinu, kada ih se upisalo 38.746.
MZO napominje da od 2. rujna počinje teći naknadni upisni rok za
srednje škole pa se neupisani učenici 24. rujna mogu upisati
programe u kojima ima slobodnih mjesta.
U nastavu u hrvatskim školama po podacima Ministarstva uključeno
je i 1474 učenika iz Ukrajine, od čega ih je u osnovnim školama
1331, a u srednjim 143.
Promjene u polaganju mature; nacionalni ispiti za sve osmaše
Nova školska godina donosi promjene u polaganju Državne mature i
u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama.
Maturanti će sve ispite na maturi polagati po novim predmetnim
kurikulumima, s obzirom na to da je ove godine završen
četverogodišnji ciklus njihova uvođenja, rekao je za Hinu
ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
(NCVVO) Vinko Filipović.
Najveća je promjena u polaganju hrvatskog jezika i taj će ispit
po novom biti jedinstven, u skladu s novim kurikulumom, i neće se
polagati na dvije razine. Osim toga, nakon četiri godine vraća se
prag eseja kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskoga,
naglašava Filipović.
Promjena će biti i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim
školama, koje će u novoj školskoj godini pisati svi učenici osmih
razreda, odnosno ukupno 39.500 učenika. Uz hrvatski, matematiku,
biologiju, fiziku i kemiju, uvode se ispiti iz prvog stranog
jezika, geografije i povijesti, rekao je Filipović.
Osim toga, nacionalni ispiti provest će se kao pilot projekt u
petim razredima 81 škole u kojima su prošle školske godine
provedeni ispiti za osmaše, a pisat će se iz hrvatskog,
matematike te prirode i društva.
Novi fakultativni programi u nekim školama
Srednjoškolcima Grada Zagreba, Primorsko-goranske i
Krapinsko-zagorske županije od ove će nastavne godine biti
ponuđen fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠiZ) u sklopu
kojega učenici sami odabiru pojavu ili problem koji ih zanima iz
11 tematskih cjelina poput fizičke aktivnosti i sporta,
demokracije, migracija, ekonomije, medija ili zaštite okoliša, a
potom istražuju odabrano i pokušavaju pronaći rješenje ili
djelovati.
Program su osmislili Centar za studije mira i konflikata
Sveučilišta u Rijeci, Institut za društvena istraživanja u
Zagrebu i Prva riječka hrvatska gimnazija u kojoj je prošle
školske godine proveden kao pilot projekt.
Osim toga, u 30 zagrebačkih osnovnih i srednjih škola tijekom
prvog polugodišta počet će pilot program okvirnog kurikuluma
izvannastavne aktivnosti Zajednica aktivnih građana, a trenutno
se provodi edukacija učitelja i nastavnika koji će je provoditi.
Cilj uvođenja Škole i zajednice te Zajednice aktivnih građana u
zagrebačke škole je izgradnja kompetencija potrebnih za osobni
razvoj učenika te aktivno, odgovorno i transformativno djelovanje
u zajednici, ističu iz Grada. Temeljni su ishodi ovih programa
jačanje osjećaja osobne i društvene odgovornosti, povezanosti i
brige za javno dobro, suosjećanja za probleme sugrađana te
predanosti i spremnosti na osobni doprinos unapređenju kvalitete
života u zajednici.
Osigurani pomoćnici u nastavi za gotovo 4,5 tisuća
učenika
Ministarstvo je u suradnji s osnivačima škola, školama i udrugama
u školskoj godini 2022./23. osiguralo pomoćnike u nastavi za
4.484 učenika s teškoćama u razvoju u 1003 osnovne i srednje
škole.
Kako ističu, novac za angažiranje pomoćnika u nastavi i stručnih
komunikacijskih posrednika osiguran je iz Europskog strukturnog i
investicijskog fonda (ESF) za 3.569, iz lutrijskih sredstava za
587 i iz proračuna osnivača za 330 učenika s teškoćama u razvoju.
Iz Ministarstva napominju da će broj učenika koji će imati
pomoćnika u nastavi biti i veći, s obzirom na to da zahtjevi za
dobivanjem suglasnosti kontinuirano pristižu.
Nastavak obnove škola oštećenih u potresima
Nakon razornih potresa 2020. godine dovršetak obnove čeka još 12
osnovnih škola na području Sisačko-moslavačke županije i još 11
odgojno-obrazovnih objekata na području Grada Zagreba.
U Sisačko-moslavačkoj županiji dosad je obnovljeno 12 škola, od
kojih sedam osnovnih, dvije područne i tri srednje škole.
Za učenike 12 škola koje još nisu obnovljene nastava će biti
organizirana u drugim obližnjim školama ili prostorima osiguranim
za provedbu nastave, odgovorili su iz MZO na upit Hine.
Iz Grada Zagreba ističu da su od 175 odgojno-obrazovnih objekata
obnovljena 164 objekta, a još su u tijeku radovi na cjelovitoj
obnovi 11 objekata, od kojih će devet biti otvoreno do kraja
godine.