Otkrili su nam i stanje proizvodnje vlastite uljare te prokomentirali najave o padu cijene: 'Tek sad izlazi ono skuplje'
Jestivo ulje jedna je od namirnica koja je zbog inflacije
drastično poskupila pa se danas za jednu litru izdvaja gotovo 20
kuna, dok je prije nekoliko mjeseci njegova cijena bila i ispod
deset kuna.
Građani koji su o tome razmišljali već su tada kupili nekoliko
litara više, a čini se kako je došlo vrijeme da nabave ulje po
skupljoj cijeni i neugodno se iznenade. Naime, kako nam javlja
čitateljica koja prilaže fotografije, suncokretovo ulje istog
proizvođača, kupljeno kod istog distributera, nekoliko mjeseci
kasnije te desetak kuna skuplje, izgubilo je boju.
Priložila nam je fotografiju ulja kupljenog po cijeni ispod 10
kuna (desno) te onog od 18,99 kuna (lijevo). Razlika u boji je
drastična.
Zbog svega navedenog odgovore smo potražili kod stručnjaka, onih
koji isto ulje proizvode. Predstavnik tvrtke Sunce Vinkovaca, one
koja proizvodi nerafinirano, hladno prešano ulje, govori kako je
stvar u načinu proizvodnje.
Pojašnjava nam kako ulje prilikom rafiniranja izgubi boju, a
najčešće i miris. Nije nam pak htio reći znači li to da je manje
ili više kvalitetno od onog tamnijeg, ali je pojasnio da se u
rafiniranju od iste količine suncokreta dobije ista količina
ulja. On smatra da je riječ o dva potpuno različita proizvoda.
Otkrio nam je potom i stanje u vlastitoj uljari te o najavama o
padu cijena ulja. Tvrdi kako se iznenadio kada je to čuo.
“Urod suncokreta je bitno lošiji i cijena je veća. Mi imamo 20
posto manje uroda nego lani. Više je zasijano, ali urod je
manji”, tvrdi.
Upitan o dizanju cijena, govori kako će njihovo ulje koje sada
izlazi na tržište biti nešto skuplje jer pravila su takva da
moraju 60 dana ranije najaviti povećanje cijena, a to su učinili
15. srpnja.
“U tu smo cijenu uračunali i struju pa ne bi trebala više rasti”,
kaže pa dodaje kako su im troškovi ove godine porasli i za 150
posto.
Osvrnuo se potom i na neslužbene informacije o vladinim mjerama
koje govore o tome da bi se mogli subvencionirati mali
poduzetnici i obrtnici, ali samo oni koji troše do 100.000 kWh
struje godišnje, pa kaže kako oni, ali i svaka druga uljara
prelaze taj limit pa im mjera nije od koristi.
“Čak 98 posto naše proizvodnje čini struja”, kaže pa zaključuje
kako su već počeli raditi na projektu za solarnu energiju.