Iznijela je šokantna saznanja i kaže kako se zalaže da se zabrani izricanje rad za opće dobro počiniteljima seksualnih delikata na štetu djece
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević zgrožena je
slučajem u kojem je osuđeni pedofil kažnjen radom za opće dobro u
udruzi za djecu s posebnim potrebama. U razgovoru za Hinu kaže da
su lani 43 zatvorske kazne počiniteljima seksualnih delikata nad
djecom zamijenjene radom za opće dobro.
Ističe i kako se njezin Ured zauzimao da se zakonom zabrani
izricanje rada za opće dobro počiniteljima seksualnih delikata na
štetu djece, te da se trajno čuvaju podaci o počiniteljima takvih
kaznenih djela, ali da to nije prošlo.
Javnost je proteklih dana zgrozila vijest da je osuđeni pedofil
kažnjen radom za opće dobro i to u udruzi za djecu s posebnim
potrebama. Kako se to moglo dogoditi, tko je zakazao u tom
slučaju?
“Osobno sam zgrožena slučajem i žao mi je da se na naša
upozorenja da se to može dogoditi do sada nije reagiralo. Moj
Ured je upozoravao o nedopustivosti da se počinitelj seksualnog
nasilja nad djetetom kažnjava radom za opće dobro, jer se time
šalje kriva poruka počinitelju, javnosti, a posebno djetetu žrtvi
da je ono što je doživjelo zapravo beznačajno. Tražili smo da
zakon zabrani izricanje kazne rada za opće dobro, ali naš
prijedlog nije prihvaćen.”
“Upozoravali smo i da počinitelji seksualnog nasilja mogu doći u
kontakt s djecom jer su upućivani na rad za opće dobro u udruge i
mjesta na kojima je kontakt s djecom neizbježan. Teško je reći
tko je u konkretnom slučaju zakazao. Zakazali su svi koji su
trebali osigurati da do toga ne dođe: od suda, koji odlučuje o
zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro, do probacijske službe
tj. onih koji su organizirali izvršavanje rada za opće dobro.”
“Ne, takvo jamstvo ne postoji, jer sve dok sudovi koriste
zakonsku mogućnost izricanja rada za opće dobro, imam dojam da
pravosudni postupak više vodi računa o počinitelju, a manje o
tome kako kazna treba biti jasna poruka društvu i kako ima
značajnu ulogu u prevenciji takvih ponašanja.”
Sudovi sude po zakonima koje predlaže izvršna, a donosi
zakonodavna vlast, tj. Hrvatski sabor. Jesu li to možda slabe
točke?
“Svatko od navedenih snosi svoj dio odgovornosti, ali kritična je
provedba propisa u praksi.”
Je li moguće da udruga koja brine o djeci s posebnim potrebama
nije znala tko joj dolazi, dobivaju li udruge informaciju koga im
šalje probacijska služba?
“Kao pravobraniteljica ne mogu tumačiti probacijske propise, ali
koliko mi je poznato, kod dogovaranja izvršavanja kazne radom za
opće dobro, probacijski službenik morao bi dati okvirne podatke o
počinitelju, vrsti kaznenog djela, rizicima za okolinu. Po mojim
saznanjima, ministar pravosuđa najavio je zakonske izmjene kojima
će se uvesti dodatni kontrolni mehanizmi kod upućivanja osobe na
rad za opće dobro.”
Lani 43 kazne zatvora zamijenjene radom za opće dobro
Ima li Vaš Ured podatak koliko je osuđenih pedofila upućeno na
rad za opće dobro i u koje institucije?
“Takve podatke objavljujemo u našem godišnjem Izvješću. Prema
podacima Uprave za zatvorski sustav i probaciju za 2021. u 43
slučaja je počiniteljima seksualnih delikata na štetu djece kazna
zatvora zamijenjena radom za opće dobro: devet za bludne radnje,
12 za spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od 15 godina, 14 za
iskorištavanje djece za pornografiju, tri za upoznavanje djece s
pornografijom, dva za spolno uznemiravanje i jedan na
zadovoljavanje pohote pred djetetom te dva slučaja za teško
kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Na
popisu pravnih osoba u koje su počinitelji spolnih delikata
upućeni na izvršavanje rada za opće dobro (koji smo dobili od
Uprave za zatvorski sustav i probaciju) nalazi se 30 ustanova i
udruga. U kontaktu smo s Upravom, imali smo i nekoliko sastanaka,
jer smo bili upućeni da ima još nekih situacija gdje se rad za
opće dobro izvršavao u udrugama čija je osnovna djelatnost
okrenuta djeci. Zasigurno znamo da su lani bila dva takva
slučaja.”
Kako je pedofil završio u dječjoj ustanovi? ‘Užasnuli smo se, ali
smo povukli kočnicu. Bio je izvrstan radnik’
U svom Izvješću za 2021. jasno ste napisali da država nije
postigla dostatnu razinu zaštite djece od seksualnog nasilja, da
su lani prijavljena 804 kaznena djela spolne naravi na štetu
djece, što je 231 više u odnosu na 2020. Čitaju li nadležni
vaša izvješća, jesu li zatražili suradnju na rješavanju tog
problema?
“Nadam se da su pročitali, mi svake godine u Izvješću ukazujemo
na probleme koje uočimo u sustavu zaštite djece, pa i u sustavu
zaštite djece od seksualnog nasilja. O našem Izvješću
raspravljaju Vlada i Sabor, ali pomaci su spori i nedostatni. No,
moram istaknuti učinkovitu suradnju s Ministarstvom pravosuđa.
Naši prijedlozi o zaštiti djece od seksualnog nasilja kroz
izmjene Kaznenog zakona su djelomično prihvaćeni što je dovelo do
pooštravanja kazni, no još ima prostora za unaprjeđenje. U tijeku
je i realizacija naše inicijative da se posebnim zakonom zaštite
djeca od nasilja, no bez snažne volje onih koji provode propise,
teško se mogu očekivati pomaci.”
‘Predlagali smo trajno čuvanje podataka o pedofilima’
Što je ključan problem u zaštiti djece od seksualnog nasilja –
predugi sudski postupci, blage kazne, kratko čuvanje podataka u
kaznenoj evidenciji ili brzi nastup rehabilitacije? Koliko se
čuvaju podaci da je netko osuđen kao pedofil?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Sve navedeno su ključni problemi ovoga područja. Za počinitelja
seksualnog nasilja kojemu je kazna zatvora zamijenjena radom za
opće dobro, podaci se čuvaju šest godina, nakon proteka tog roka
više nema ograničavanja njegovih prava i postoji opasnost da on
može biti zaposlen u dječjem vrtiću, školi. U nekim
europskim državama se takvi podaci trajno čuvaju.”
Jeste li vi predlagali da tako nešto bude i u Hrvatskoj?
“Da, osim zabrane izricanja rada za opće dobro počiniteljima
seksualnih delikata nad djecom, predlagali smo i da se trajno
čuvaju podaci o počiniteljima takvih kaznenih djela na štetu
djece, što nije prošlo.”
Na sastanku s ministrom ponovili ste da treba donijeti poseban
zakon kojim bi se na jedinstveni način propisali uvjeti za rad s
djecom, uz obveznu provjeru svih osoba koje u radu dolaze u
kontakt s djecom. Kako je ministar na to reagirao, hoće li biti
pomaka?
“Ministarstvo je podržalo tu inicijativu. Obrazložili smo kako bi
se time otklonile postojeće pravne praznine, odnosno izbjegla
mogućnost da se ponovi nedavni slučaj. Predložili smo i osnivanje
tzv. “kuća za djecu” po uzoru na skandinavski model. Bilo bi to
mjesto na kojemu bi se djetetu, žrtvi seksualnog nasilja, pružila
pomoć i podrška različitih stručnjaka i ono što je posebno važno
– dijete se ne bi ispitivalo više puta i retraumatiziralo. Prije
ljeta i Slovenija je osnovala takvu kuću.”
Kod nas se samo povremeno govori i o seksualnom uznemiravanju
djece, o neprimjerenim “dodirima”, porukama koje djeci najčešće
šalju osobe kojima vjeruju. Kako bi poseban zakon, koji
spominjete, uredio pravila za osobu koja, primjerice, želi biti
trener nekog dječjeg kluba?
“Osim provjere prethodne osuđivanosti, odnosno prošlosti, ono što
je bitno i za što se zauzimamo je licenciranje profesija u
sustavima u kojima se nalazi veći broj djece – vrtićima, školama,
domovima za djecu. Puno osoba kroz sustav sporta dolazi u kontakt
s djecom i mislimo da bi one, osim što bi trebale biti
provjerene, trebale biti i licencirane za svoj rad. Licencirala
bi ih nadležna ministarstva, odnosno tijela u čijem je djelokrugu
njihov rad. No, kad se radi o seksualnom uznemiravanju djece,
posebno me zabrinjava što se preko toga olako prelazi, što se
takvo ponašanje rijetko sankcionira i daje prednost interesima
odraslih, a zanemaruje pravo djece.”
Školski bi obrok trebao biti standard
Počela je škola, s njom i pitanje prehrane, neke je osnovne škole
nemaju, druge od roditelja traže bjanko zadužnicu. To bi trebao
plaćati prehranu?
“Svaki učenik osnovne škole trebao bi imati pravo na obrok, to bi
trebao postati standard. Imamo najave resornog ministra da će to
u određenom periodu biti realizirano. Za sada je financiranje
prehrane prepušteno osnivačima škola, no mislim da bi se u to
trebala uključiti i država. Važno je sustavno rješavanje školske
prehrane za svu djecu. Osiguranje naplate prehrane putem
zadužnica nije primjereno, no najgore je kad se djeci uskraćuje
školski obrok jer roditelji nisu platili.”
Vjerujete li najavi ministra Radovana Fuchsa da se unatoč
energetskim neprilikama djeca ove zime neće smrzavati u školama?
“Nadam se da nikome neće pasti na pamet da se štedi na djeci na
takav način.”
Dvije županije – Primorsko-goranska i Krapinsko-zagorska i Grad
Zagreb, u kojima su na vlasti SDP i Možemo, uvele su predmet
“Škola i zajednica” (ŠiZ), predmet bez ocjena i udžbenika. Iako
njegovi priređivači ističu njegovu višestruku korist, ima li taj
predmet, ipak, više politički, a manje obrazovni predznak?
“Za sada to ne mogu procijeniti, važno je pratiti kako će taj
predmet prihvatiti učenici.”