Težak je čak 21 milijardu kuna, a za mjeru koja je na snagu stupila već ovog vikenda građani Vladi daju palac gore
godine nema zime za Hrvate. Čak 21 milijardu kuna težak je paket
Vladinih mjera koji bi trebao zagrijati sve građane. “On osim
kućanstava direktno cilja na javni i na neprofitni sektor i na
gospodarstvo”, rekao je premijer Andrej Plenković.
Najkonkretnija mjera odnosi se na ograničavanje cijena ulja,
mlijeka, brašna, šećera, cijelog pileta i svinjetine. Tako će za
uštipke gospođa Đurđa Horvat potrošiti oko trećinu novca manje.
“Mogla bih uštedjeti 8 kuna na brašnu. Al dobro, smanjeno je i
ulje, šećer, mlijeko… To je deset, možda 12 kuna”, kaže.
Za mjeru koja je na snagu stupila već ovog vikenda građani Vladi
daju palac gore. “U svakom slučaju mjere pomažu na ove plaće
kakve su danas”, kaže jedan građanin. No takvo mišljenje ne
dijele trgovci jer, iako su prodajne cijene ograničene, nabavne
su porasle. Računice za njih nema.
“Dobavljač je digao cijene, automatski i mi dižemo cijene. Sada
ovo što su oni napravili neke restrikcije cijena da bi
iskorigirali, kod nas privatnika to će teško bit”, kaže mesar
Krešo Sabljić.
“Za nas je to neodrživo, mi ne možemo prodavati meso i mesne
prerađevine, dakle piletinu i mljeveno meso, mi to ne možemo
prodavati s maržom od 1 posto”, govori Mirko Budimir, predsjednik
HUP-Udruge trgovine.
Hoće li onda trgovci proizvode na kojima ne zarađuju maknuti s
polica i izazvati nestašicu? “Ne očekujemo nestašice, izabrani su
artikli, razgovaralo se, vodio se zakoniti, potreban, pravovremen
dijalog”, kaže ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
“Ali nema nikakvog jamstva da zbog toga ostali dio hrane neće
poskupljivati”, dodaje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih
hrvatskih sindikata. Ono što sigurno neće poskupljivati je
toplinska energija. Dobra vijest za građane na kontinentu, ali ne
i za one na moru koji se griju na struju…
Jer vlada je kućanstvima ograničila cijenu električne energije na
59 eura po megavatsatu, ali samo ako u idućih pola godine potroše
manje od 2 i pol tisuće kilovat sati. Veći potrošači će plaćati
88 eura, a upravo to je većina kućanstava u Dalmaciji i Istri u
sezoni grijanja.
Javne zgrade i ustanove će u zasebnu kategoriju, te će megavatsat
plaćati 62 eura. Mali i srednji poduzetnici koji polugodišnje
troše do 250 tisuća kilovatsati plaćat će nižu tarifu nego oni
koji troše više, što je opet problem potrošačima na moru.
“Kad dođe zima moram klimu upaliti stalno da ženi ne bi bilo
hladno, a baš zbog toga je jako puno mojih kolegica počelo
zatvarat jednu smjenu jer ne možemo sve, struja, materijal,
plaće, ne možemo sve to poplaćat”, prepričava vlasnica frizerskog
salona Sanja Amižić.
Ipak, ugostitelji, koji u proteklih pola godine jako dižu cijene,
obećaju da će ih smanjiti. “Podigli smo cijene negdje za 30 posto
pa očekujemo da ćemo isto tako uspjeti smanjiti tim više što nam
ide jesenski i zimski period kad su naši gosti naši sugrađani”,
kazuje vlasnica restorana Jelena Tabak.
Cijena plina za kućanstva još od prije je ograničena do ožujka
iduće godine. Za plin za gospodarstvo, tvrde iz Vlade, samostalno
rješenje ne postoji pa se dogovaraju s Bruxellesom.
Oni najsiromašniji dobit će novi energetski dodatak – socijalne
kategorije mjesečni, a umirovljenici jednokratni. Od 400 do 1200
kuna, ovisno o visini imovine. “Njima će to biti dovoljno da
prežive jedan mjesec, maksimalno dva uz sitnu, nisku mirovinu
koju imaju. No što je s ostalim mjesecima?”, pita se glavni
tajnik Sindikata umirovljenika Igor Knežević.
Povećat će se iznosi za primatelje dječjeg doplatka, a osim
plodonosne turističke sezone i inflacije, novac za sve to Vlada
namjerava namaknuti novim porezom – onim na ekstra profit u
krizi. “Dodatnim oporezivanjem onih poduzeća koja ostvaruju
značajnu dobit, a koja je posebno narasla u vremenu krize”, kazao
je premijer.
U paketu mjera Vlada nije prihvatila inicijativu sindikata i
poslodavaca o povećanju neoporezivog dijela dohotka, ali su
podigli iznos neoporezivih primitaka poput bonusa, božićnica,
uskrsnica i regresa koje im poslodavac može isplatiti.