Srba je najviše u Krnjaku, Bošnjaka u Cetingradu, a Slovenaca u Žakanju.
Prema popisu 2021. godine, odnosno najnovijim podacima koje je
danas objavio Državni zavod za statistiku, u Karlovcu se
relativno značajno smanjio postotak katolika i pravoslavaca, dok
je u porastu broj agnostika i ateista.
Naime, na popisu 2011. godine 82,36% Karlovčana izjasnilo se
katolicima, a 6,94% pravoslavcima – 10 godina kasnije popis
pokazuje da u gradu živi 77,09% katolika i 5,03% pravoslavaca,
odnosno postotak katolika se smanjio za više od pet posto, dok je
pravoslavaca oko dva posto manje. Treba napomenuti da na postotne
podatke nije utjecalo smanjenje broja stanovništva, jer je ono
ravnomjerno pa čak i manje utječe na Hrvate, jer je kada su
narodnosti u pitanju postotak Hrvata u gradu i porastao na 89,9%
(10 godina ranije iznosio je 88,21%).
U opadanju je i broj muslimana – sa 705 na 551, odnosno sa 1,27
na 1,12 posto.
U brojkama je najveći porast agnostika, kojih je 2011. bilo 488,
a sada ih je unatoč smanjenju broja stanovnika – 912. Ukupan broj
ateista je neznatno opao sa 2806 na 2793, no u kontekstu
smanjenja stanovništva to znači porast u postotku sa 5 na
5,7%.
Kada su kršćanske religije u pitanju zanimljivo je i da se, uz
već spomenut znatan pad u postotku katolika i pravoslavaca,
gotovo prepolovljen i broj protestanata (sa 177 na 98), međutim
istovremeno je golem porast onih koji su se izjasnili kao “ostali
kršćani” – prije 10 godina bilo ih je 158 a sada čak 1969!
Trebalo bi istražiti odakle takav porast i je li riječ o znatnom
porastu u nekoj od kršćanskih denominacija koje nisu izravno u
popisu (poput baptista ili Jehovinih svjedoka) ili se, uzevši u
obzir veliko smanjenje broja katolika i pravoslavaca dio vjernika
jednostavno izjasnio kao “kršćani”.
Od gradova Karlovačke županije katolika je najviše u postotku u
Dugoj Resi (91%), pravoslavaca u Ogulinu (14,6%), protestanata u
Dugoj Resi (0,34%), a “ostalih kršćana” u Ozlju (8,5%). Muslimana
je u postotku najviše u Karlovcu, baš kao i agnostika i ateista
(postotke smo već spomenuli). U cijeloj županiji samo su se dvije
osobe izjasnile kao Židovi – po jedna u Karlovcu i Plaškom.
Kada su u pitanju općine katolika je najviše u Tounju (97%), a
najmanje u Krnjaku (35%). Pravoslavci su apsolutna većina u
Krnjaku (gotovo 58%) i djelomična u Vojniću (39%), koliko ih je i
u Plaškom, ali su ipak manjina u odnosu na katolike. Broj
muslimana izraženiji je u Cetingradu (18,7%) i Vojniću (16%).
Najviše ateista (2,7%) je u Plaškom, a najmanje u Ribniku – samo
jedan.
Kada su narodnosti u pitanju, u gradu Karlovcu je gotovo 90 posto
(89,9) Hrvata. Postotak Srba je 5,75%, a svih ostalih je znatno
manje – slijede Bošnjaci sa 0,5%. Na području županije je 88,45%
Hrvata, 7,47% Srba te 0,89% Bošnjaka.
Srba je najviše u Krnjaku (58%), a od gradova u Ogulinu (15%).
Bošnjaka ima 16,23% u Cetingradu, 10,55% u Vojniću, a nešto malo
preko 1% ih ima i u Draganiću i Krnjaku.
Od ostalih narodnosti Slovenaca ima više od 1% u tri općine (2,66
u Žakanju, 2,21 u Bosiljevu i 1,93 posto u Kamanju), a relativno
blizu su (0,9%) i u gradu Ozlju. Na području Bosiljeva više od 1%
ima i Roma (1,15).
Hrvata u postotku najviše ima u Tounju (98,9%), a najmanje u
Krnjaku (38,1%).