Conventus melici Iosephi, odnosno Josipovi umjetnički susreti Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu organizirali su, u ponedjeljak 26. rujna 2022., svečani koncert u župnoj crkvi BDM Snježne pod nazivom Ususret Marijinom listopadu. Svečani koncert je svojevrsni dar povodom 165. obljetnice izgradnje Helingerovih zadnjih orgulja.
Troje karlovačkih umjetnika tom su prigodom izveli Atanazija
Grgičevića Zdrava svita svega i Neba Kraglice, Gregorijanski
koral Salve Regina, Giovanni Battista Pergolesija VII Eja mater
fons amoris, arija iz Stabat Mater Johanna Sebastiana Bacha
Sonata za violinu i continuo, II Allegro i III Andante Franza
Schuberta Ave Maria, Césara Francka Panis angelicus motet iz Mise
op. 12, Dietricha Buxtehudea Ciaccona in e i Rudolfa Matza K
suncu prosi skladba koju je obradio za violinu, glas i orgulje
Krešimir Klarić.
Uz brojne uzvanike na koncertu su sudjelovali glavni konzervator
Ministarstva kulture RH Davor Trupković, voditeljica Službe za
pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu
Ministarstva kulture Tatjana Horvatić, pročelnica Konzervatorskog
odjela u Karlovcu Sonja Kočevar te mons. Antun Sente ml.,
dubovački župnik i rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa,
osoba odgovorena za čuvanje, uređenje i obnovu dubovačke župne
crkve Blažene Djevice Marije Snježne. Za tu je prigodu dubovačku
crkvu domišljatim cvjetnim kreacijama uredila s. Brigita
Badanjak.
Lorena Ninčević je brojne okupljene ljubitelje glazbene
umjetnosti upoznala kako župa BDM Snježna i Nacionalno svetište
pod vodstvom župnika i rektora mons. Antuna Sente ml., pored
velike duhovne aktivnost brine i o kulturi, kulturnim
dobrima.
Čak što više, silno ih promiče. U proteklih 8 godina,
zahvaljujući Konzervatorskom odjelu i Ministarstvu kulture
sanirana je statika ove prekrasne dubovačke ljepotice. Obnovljene
su orgulje, prvi opus karlovačkog graditelja orgulja Johanna
Heilngera. Zauzetošću župljana i župnika gotovo iz mrtvila
oživljen je zadnji opus već spomenutog Heilingera koji se pod
zadnje dane više ne potpisuje Johann, već Ivan. Spomenuta dva
instrumenta prvi su i zadnji opus karlovačkog graditelja orgulja
te u potpunosti obnovljena instrumenta na kojima je izveden
koncert.
Krešimir Klarić (rođen u Karlovcu 1994.) završio
je studij orgulja (2019.) magna cum laude u klasi red. prof. dr.
art. Ljerke Očić i studij kompozicije (2021.) u klasi red. prof.
mr. art. Berislava Šipuša na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u
Zagrebu. Nastupa na međunarodnim i domaćim festivalima glazbe kao
što su Festival Orgulje Heferer, Ars organi Sisciae i Vukovarski
festival komorne glazbe, Organum Histriae, Festival Petar Nakić
na Rabu, Dvigrad festival, Sonus coelestis u Zagrebačkoj
Katedrali, ciklus koncerata studenata orgulja Muzičke akademije
Anabasis, Salon Očić. Kao orguljaš sudjeluje u projektima izvedbe
velikih djela sa zborom i orkestrom, Liturgia domestica
Aleksandra Grečanjinova u Bazilici Presvetog srca Isusova u
Zagrebu s akademskim zborom Palma (2014.) te u ciklusu Lisinski
subotom u suradnji sa Simfonijskim orkestrom i zborom Muzičke
akademije u izvedbi djela Mors et vita skladatelja Charlesa
Gounoda (2016). Osim u Hrvatskoj, nastupa u Sloveniji, Njemačkoj,
Italiji, Nizozemskoj i Francuskoj. Na natjecanjima osvaja nagrade
u kategorijama orgulja i solfeggia (šest prvih i tri druge
nagrade). Aktivno se bavi proučavanjem i izvođenjem
improvizacija, te organološkim radom. Ostvario je niz zapaženih
izvedbi vlastitih kompozicija. Djela mu se izvode u Hrvatskoj,
Sloveniji, Makedoniji, Austriji i Njemačkoj. Glavni je orguljaš
Nacionalnog svetišta sv. Josipa i župe Blažene Djevice Marije
Snježne u Karlovcu, župe Presvetog Srca Isusovog u Karlovcu, te
djeluje kao orguljaš u Požeškoj Katedrali. U glazbenoj školi u
Karlovcu predaje na instrumentalnom i teoretskom odjelu. Uz Elenu
Roce djeluje kao dopredsjednik Udruge Organum Histriae koja
organizira istoimeni međunarodni orguljaški festival.
Lucija Klarić (rođena 1998. u Karlovcu)
maturirala je u Gimnaziji Karlovac i srednjoj Glazbenoj školi
Karlovac solo pjevanje (mezzosopran) u klasi profesorice Radmile
Bocek. Muzičku akademiju u Zagrebu upisuje 2018. godine, studij
Pjevanja, u klasi profesora Giorgia Surijana. Trentuno je na 4.
godini studija, za vrijeme kojega je ostvarila zapažene izvedbe.
Osim u opernim projektima, sudjeluje i u onima zborskoga tipa,
primjerice zbor Zlatnog studija na Hrvatskoj radioteleviziji. U
sklopu projekta Pasionska baština nastupa na manifestaciji Lirika
Velikog petka.
Erika Radusinović (rođena u Karlovac 1995.)
osnovnu i srednju glazbenu školu pohađala je u Glazbenoj školi
Karlovac, a zvanje magistra violine stekla na Muzičkoj akademiji
u Zagrebu 2019. godine u klasi prof. mr. art. Oresta Shourgota.
Od 2006. godine sudjeluje na ljetnim međunarodnim seminarima za
darovite mlade glazbenike kao što su UZMAH i Međunarodna ljetna
glazbena škola Pučišća, gdje surađuje s profesorima Evom Huhn,
Asjom Koushner, Violetom Smailović-Huart i Orestom Shourgotom.
Tijekom školovanja sudjelovala je na regionalnim i državnim
natjecanjima gdje osvaja prve i druge nagrade. Nastupala je na
koncertima ciklusa Virtuoso i projektima raznih orkestara kao što
su Sistema Europe Youth Orchestra, EUphony Orchestra, Zagrebačka
filharmonija, Zagrebački orkestar mladih, i Karlovački komorni
orkestar. Violinu predaje u glazbenim školama u Gospiću i Slunju.