Za većinu najvećih trgovačkih lanaca prošla je godina bila prilično dobra, a neki su se pohvalili i rekordnim brojkama.
Na rang listama hrvatskih tvrtki s najvećim prihodima među prvih
10 iz godine u godinu su tri-četiri trgovačka lanca. Na onoj za
2021. zauzeli su četiri pozicije. Uz vodeći Konzum u toj su
skupini Lidl, Spar i Plodine, piše
Poslovni.
U milijardama kuna godišnji se prihod mjeri u još pet lanaca
trgovina pretežito prehranom, pićem i proizvodima za kućanstvo. A
računajući i neprehrambene trgovačke niše, od drogerija do
do-it-yourself segmenta, u “klubu milijardera” po prometu lani je
bilo još sedam igrača.
Za većinu najvećih trgovačkih lanaca prošla je godina bila
prilično dobra, s visokim jednoznamenkastim, a za neke i s
dvoznamenkastim stopama rasta prihoda. Neki su se pohvalili i
rekordnim brojkama. Kao i ukupnom gospodarskom oporavku, tome je
nemalo pridonio oporavak privatne potrošnje, posebice turističke.
No, očito su se glavni igrači dobro prilagodili i promjenama
navika potrošača.
Konzum
Kao dugogodišnji “broj 1” među maloprodajnim lancima u Hrvatskoj
izdvaja nekoliko glavnih trendova. Primjerice, potrošači se sve
više okreću kupnji osnovnih proizvoda i akcijama.
Oko polovine ukupne mjesečne prodaje odnosi se na svježu hranu,
meso, voće i povrće. Raznolikost u kanalima prodaje dobiva na
važnosti iako i dalje prevladavaju tradicionalni načini kupovine.
Trend online kupovine i dalje je u porastu, a vrijeme dostave je
sve bitniji faktor. Povećao se i trend velikih kupnji jednom
tjedno, a najposjećeniji formati su supermarketi. Ublažavanjem
Covid-mjera vidljiv je i oporavak ToGo segmenta.
U Konzumu svakodnevno kupuje više od pola milijuna ljudi. Diljem
Hrvatske ima više od 600 prodavaonica, a s više od deset tisuća
zaposlenika jedan je od najvećih poslodavaca u državi.
– Zahvaljujući stalnom ulaganju u operativnu učinkovitost,
modernizaciju i širenje maloprodajne mreže, u 2021. ostvarili smo
rekordne rezultate, kažu u Upravi na čelu sa Zoranom Mitreskim.
Uz gotovo 10,5 milijardi kuna prihoda od prodaje, što je u odnosu
na godinu prije 6,6 posto više.
Novom politikom plaća razvijenom prošle godine kompanija će
uložiti više od sto milijuna kuna u povećanje plaća više od 9000
zaposlenika u maloprodaji, veleprodaji, logistici i online
prodaji. Usto, lani je izdvojeno 132 milijuna kuna (+22 posto) za
kapitalna ulaganja usmjerena na širenje i modernizaciju
maloprodajne mreže. Otvorene su 22 nove trgovine i preuređene 34,
a u okviru širenja u Istri i Kvarneru realizirana j i manja
akvizicija, preuzimanje istarskog trgovačkog lanca Miracolo.
Lidl
Lidl je lani zabilježio i nešto veći rast prihoda, 7,5 posto. S
premašenih 6,5 milijardi godišnjeg prihoda samo se dodatno
učvrstio na drugom mjestu na hrvatskom maloprodajnom tržištu. Od
prvih 13 trgovina u Hrvatskoj otvorenih prije 15-16 godina
strategija ulaganja u širenje prodajne mreže rezultirala je s
današnjih 107 trgovina te dva logističko distributivna centra.
Iz vodstva te tvrtke početkom ove godine su istaknuli kako
godišnje na hrvatskom tržištu ulažu više od 100 milijuna eura.
Osim kupnje novih prostora, znatne investicije slijevaju se,
kažu, i u postojeću mrežu trgovina kako bi se modernizirale i
učinile ekološki prihvatljivijim i energetski učinkovitijim.
Na svojim mrežnim stranicama Lidl navodi da danas ima oko 3200
zaposlenika. Prosječne plaće su im više nego u ostatku branše,
ali u odnosu na konkurenciju Lidl ima ima i najveći prihod po
zaposlenom.
Kaufland
Lidlu “sestrinski” Kaufland, koji je dio iste međunarodne
grupacije, njemačke Schwarz grupe, prošle je godine ostvario
nešto više od 4,2 milijarde kuna prihoda, što ga drži na petom
mjestu po veličini. Drukčija struktura prodajne mreže u smislu
većih formata poslovnica implicira ujedno i znatno niži prihod po
zaposlenom nego kod Lidla.
Kao i većina tržišnih konkurenata, posebice onih u stranom
vlasništvu, u oba ta trgovačka lanca rado ističu suradnju s malim
domaćim proizvođačima voća, povrća, mesa i mesnih prerađevina, i
na taj način poticanje lokalnog gospodarstva.
Spar
U Sparu, trećerangiranom lancu po godišnjem prihodu, s tim u vezi
ističu i kako već niz godina podržavaju domaće proizvođače
otvarajući im vrata za izvoz u putem Sparove prodajne mrežu u
Austriji, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji. Broj proizvođača i
količine koje se izvoze tim putem kontinuirano rastu, a ove
godine očekuje se nastavak tog trenda.
Prošle godine mreža Spar i Interspar trgovina ostvarila je 5,37
milijardi kuna prihoda, što je u odnosu na godinu prije povećanje
za više od osam posto. Usto, i broj zaposlenih povećali su za
stotinjak, na više od tri i pol tisuće.
Plodine
Za riječke Plodine, trgovački lanac u vlasništvu Mile Ćurkovića,
prošla je godina obilježena dvoznamenkastim rastom prihoda (za
više od 14 posto) i porastom dobiti za gotovo dvije trećine (na
264 milijuna), a s ostvarenih gotovo 5,2 milijarde samo su
potvrdile poziciju “broj 4”. Takvi rastući pokazatelji rezultat
su stalnog širenja mreže supermarketa. I ove godine otvorena su
vrata nekoliko novih poslovnica, od Metkovića i Rijeke do
najnovijih u Betini na Murteru te u Rogoznici, koji su otvoreni
potkraj srpnja, i to u istom danu.
Plodine ih sad broje ukupno 112, a to će nesumnjivo pridonijeti
tempu rasta ovogodišnjih prihoda. Prema najavama iz kompanije,
kraj ove godine dočekat će se s još malo većom mrežom, a iduće
godine useljava se i u novi prostor tornja na Pećinama, čime će
se obilježiti i 30. godišnjica poslovanja.
Tommy
Istovjetan rast prihoda (14,3 posto) potaknut također širenjem
prodajne mreže, lani je ostvario i Tommy, maloprodajni tržišni
lider u Dalmaciji i šesti lanac u Hrvatskoj prema ukupnim
prihodima (3,6 mlrd. kuna). Splitska kompanija lani je iskazala
gotovo 130 milijuna kuna dobiti, a ove je godine nastavila
povećavati broj poslovnica i sada ukupno broji 228 prodajnih
mjesta raznih formata u devet županija i gradu Zagrebu.
No, taj lanac u vlasništvu Tomislava Mamića ove je godine
medijski intrigirao i zbog navodnih razgovora o mogućoj prodaji,
pri čemu su se kao interesenti odnosno potencijalni kupci mahom
spominjale međunarodni private equity investitori. Zasad,
međutim, nema naznaka hoće li razgovori završiti promjenom
vlasništva, a akteri se, uobičajeno, ne izjašnjavaju o
razgovorima s neizvjesnim ishodom.
Studenac
No, u slučaju akvizicijskih ambicija Studenca, ono što je
mjesecima bilo tek glasina na kraju se i realiziralo. Studenac je
ove godine preuzeo kutinsku Loniju, dosad najveće u nizu
preuzimanja koje je taj lanac realizirao otkako ga je prije
nekoliko godina preuzeo fond iz poljske investicijske grupacije
Enterprise Investors.
Među postojećim trgovačkim lancima Studenac je svakako
akvizicijski najaktivniji, a što je objašnjivo samim profilom
investitora poput EI-a. Kako bilo, i lanjski rast prihoda
Studenca za gotovo 27 posto, na 2,35 milijardi, dijelom je i
rezultat preuzimanja manjih lanaca na tržištu.
Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca, kaže kako je u
kontekstu razvoja i rasta, kako organskog tako i akvizicijskog,
prošla godina bila iznimno značajna.
– Preuzimanjem lanca Bure Trgovina dodatno smo učvrstili svoju
poziciju na Jadranu, a važan je poslovni iskorak i otvaranje
naših prvih prodavaonica u Zagrebu, čime je Studenac postao jedan
od vodećih nacionalnih lanaca. Još dinamičnije nastavili smo u
2022. Naime, u prvoj polovici godine preuzeli smo dubrovački
lanac Pemo, slunjski lanac Kordun i Duravit trgovinu na području
grada Pule te najveću akviziciju, kutinski lanac Loniu s 300
prodavaonica u šest županija i Gradu Zagrebu te s više od 1400
zaposlenika, ističe Senczuk.
Studenac je tako potvrdio poziciju vodećeg maloprodajnog lanca po
broju prodavaonica u Hrvatskoj te je postao prvi koji ih u svojoj
prodajnoj mreži ima više od 1000. U smislu strukture mreže
prepoznatljivost gradi na imidžu “prave trgovine susjeda”, tj.
manjim formatima, a kupcima je sad na usluzi više od 5500
zaposlenika.
– Istodobno, s ciljem da ove godine dosegnemo tzv. pro forma
prihode od 500 milijuna eura i uđemo u top 6 maloprodajnih lanaca
u Hrvatskoj, u narednom ćemo razdoblju posebnu pozornost
usmjeriti na digitalizaciju poslovanja, objašnjava.
Pokrenuli su stoga svoj centar izvrsnosti Studenac Digital za
najnaprednije korištenje analitike i upravljanje podacima. Jer,
kako kaže Senczuk, upravo je digitalna transformacija strateški
smjer kompanije za još jedan korak bliže kupcu i povećanje
učinkovitosti poslovanja. Tome je usmjerena i ove godine
pokrenuta suvremena mobilna aplikacija “Moj Studenac” kojom se,
dobivajući uvid u navike i ponašanja, želi još više približiti
kupcima te učvrstiti njihovo povjerenje i vjernost.
KTC, Metro, Tisak, Pevex…
Među igračima na domaćem FMCG (Fast-Moving Consumer Goods)
maloprodajnom tržištu prihode veće od milijarde kuna lani je
ostvarilo i križevački KTC, koji je gotovo 10-postotnim rastom
dosegnuo 1,7 milijardi kuna.
Tu je i Metro Cash & Carry. Kao lider u HoReCa sektoru koji
opslužuje više od 20 tisuća kupaca iz tog segmenta, Metro je s
oporavkom turizma prošle godine ostvario porast prihoda za 20
posto, na 1,8 milijardi kuna. Poslovanje mu počiva na deset
veleprodajnih centara. Uz male trgovce, hotele, restorane i
ugostitelje kao glavne klijente, orijentiran je na mala i srednja
poduzeća i samozaposlene profesionalce. Svojim kupcima nudi i
podršku u digitalizaciji poslovanja, a u Upravi ističu i da
hrvatski proizvodi u vlastitoj robnoj marki Metroa trenutno imaju
udjel od 50 posto.
S mrežom koju čini više od 900 prodajnih mjesta Tisak je pak
najveći maloprodajni lanac kioska u Hrvatskoj, a 13-postotnim
rastom prihoda lani je dosegnuo dvije milijarde.
U segmentu tzv. neprehrambene trgovine prihodima je i lani
prednjačio Pevex kao lider u do-it-yourself segmentu s ostvarenih
više od dvije i pol milijarde kuna, dok je, primjerice, lider
među lancima drogerija, dm-drogerie markt, lani premašio dvije
milijarde kuna (Muller je na 1,7 mlrd.).
Pevex je i u prvoj godini pandemije imao rast prihoda, a lani je
samo još ubrzao, na 11 posto, premašivši 2,5 milijardi, dok je
Bauhaus, koji ima i znatno manju prodajnu mrežu, s rastom prihoda
tek nešto ispod deset posto stigao na 1,43 milijarde kuna
prihoda. Lanci trgovina za uređenje doma Emmezeta i Lesnina lani
su se ponovno vratile u “klub milijardera” po prihodima, nakon
što su iz njega 2020. bili ispali jer je taj segment bio
izloženiji Covid-mjerama. Prošle godine Emmezeta je zabilježila
skok prihoda za čak četvrtinu, a Lesnina oko 8,5 posto.
Ikea je pak sa svojom robnom kućom u Zagrebu, uz dostavne centra
u Rijeci, Splitu, Osijeku, Dubrovniku, Puli i Zadru, lani
ostvarila 872 milijuna kuna prihoda, što je 12 posto više nego
godinu prije.