Zakonom o hrani propisane su prekršajne odredbe vezano za stavljanje neispravne hrane na tržište i obveza svakog inspektora je pokrenuti prekršajni postupak protiv odgovornih pravnih i fizičkih osoba
Nedavno su s tržišta povučena jaja iz jednog trgovačkog lanca
zbog opasnosti od salmonele, dok su prije toga povučene i
hrenovke. Zašto se sve više povlače određeni proizvodi s tržišta,
ali i kako uopće funkcionira inspekcija, Državni inspektorat
pojasnio je za portal
Mirovina. Kako su uvodno istaknuli, kontrole vrše različita
tijela i institucije te je cijeli sustav usko povezan. Sve
inspekcije također redovito provode službene kontrole koje
uključuju i provedbu monitoringa i službenih uzorkovanja hrane u
svrhu ispitivanja zdravstvene ispravnosti.
Tko sve vrši kontrolu hrane i hrane za
životinje?
Službene kontrole rade nadležne inspekcije Državnog inspektorata,
a nekada će biti riječ i o provođenju godišnjih planova,
monitoringa hrane. Kontrolu hrane provode i drugi subjekti u
lancu distribucije hrane ili hrane za životinje kao što su
proizvođači, veleprodaja, maloprodaja, distributeri, skladišta,
veterinarska i sanitarna inspekcija. Informacije o nesukladnosti
u proizvodima dolaze i preko RASFF sustava. Kako bi sve
funkcioniralo kako treba i kako bi sigurnost potrošača bila na
prvom mjestu, inspekcije kontinuirano rade na unaprjeđenju
sustava.
Što je RASFF sustav?
Republika Hrvatska je dio Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i
hranu za životinje, poznatijeg kao RASFF sustav. Upravo i putem
ovog sustava se dobivaju informacije o proizvodima koji
predstavljaju ili bi mogli predstavljati rizik za zdravlje ljudi
i životinja.
– Ako informacija o incidentu dođe putem RASFF sustava,
Nacionalna kontakt točka o tome obavještava nadležnu inspekciju
koja provodi nadzor i donosi odgovarajuće mjere kako bi se
incident u budućnosti uklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru.
Isto tako, ako nadležna inspekcija utvrdi da je proizvod
distribuiran iz Republike Hrvatske u neku drugu zemlju članicu
ili treću zemlju, Nacionalna kontakt točka putem RASFF sustava
obavještava Komisiju i zainteresirane zemlje članice o incidentu,
pojašnjavaju iz Državnog inspektorata.
Državni inspektorat tako redovito zaprima informacije o svim
proizvodima koji predstavljaju ili bi mogli predstavljati rizik
po zdravlje ljudi i životinja koji su iz neke članice EU ili
treće zemlje došli na hrvatsko tržište, što također pridonosi
pouzdanijoj procjeni rizika i povećanjem kontrola više rizične
hrane, a time i utvrđenih nesukladnosti, kažu iz Državnog
inspektorata.
Dodatne kontrole rade i sanitarna i veterinarska inspekcija koje
provode nadzore nad objektima i hranom na tržištu Hrvatske, ali i
nad uvozom iz trećih zemalja, u skladu s planovima koji
obuhvaćaju redovne kontrole, uzorkovanja, koordinirane aktivnosti
s drugim inspekcijama, ad-hock aktivnosti kao posljedice
izvanrednih situacija i specifičnih kontrola i kontrole izvršenja
rješenja koji proizlaze iz danih rokova.
Zašto je sve više povlačenja proizvoda?
Iako se čini kako su povlačenja proizvoda sve češća, ipak se radi
o jednoj drugoj situaciji.
– Republika Hrvatska kao članica Europske unije dio je
zajedničkog tržišta te je povećana sloboda kretanja robe
rezultirala povećanjem prometa roba i povećanjem broja različitih
proizvoda na našem tržištu. Važno je naglasiti da su subjekti u
poslovanju s hranom dužni provoditi samokontrolu proizvodnog
procesa te ako utvrde nesukladnosti koje predstavljaju rizik za
potrošače, dužni su obavijestiti nadležnu inspekciju ili direktno
RASFF sustav te sami poduzeti mjere povlačenja nesukladne hrane.
Nadležne inspekcije dalje kontroliraju je li se povlačenje odvilo
u skladu s propisima. Inspekcije kontinuirano rade na
unaprjeđenju sustava, kažu u Državnom inspektoratu.
Što kada se utvrdi nesukladnost?
O samim postupcima koji slijede nakon što se pojavi određena
nesukladnost u objektu ili u proizvodu koji je stavljen na
tržište odlučuje inspekcija u okviru svoje nadležnosti, a iz
inspektorata su nam objasnili i kako inspekcija, po potrebi,
naređuje povlačenje proizvoda i opoziv od potrošača i neškodljivo
zbrinjavanje. Naređene mjere ovise o stupnju rizika koji utvrđena
nepravilnost predstavlja za zdravlje potrošača, fazi u lancu od
polja do stola u kojoj je nepravilnost utvrđena i razini
distribucije spornih proizvoda.
Zakonom o hrani propisane su prekršajne odredbe vezano za
stavljanje neispravne hrane na tržište i obveza svakog inspektora
je pokrenuti prekršajni postupak protiv odgovornih pravnih i
fizičkih osoba.
Ako utvrđena nesukladnost predstavlja rizik po zdravlje potrošača
ili životinje, odnosno okoliš, a proizvod je završio kod
potrošača radi se javna objava. Nacionalna kontakt točka izrađuje
obavijest za potrošače koja istu prosljeđuje Hrvatskoj agenciji
za poljoprivredu i hranu na objavu i obavještavanje medija.
Mogu li i građani prijaviti nesukladnosti?
U slučaju sumnje u zdravstvenu ispravnost proizvoda, potrošači
takve slučajeve mogu prijaviti Državnom inspektoratu putem
ponuđenog obrazaca na Internet stranici Državnog inspektorata.
Važno je da prigovor sadrži naziv i adresu subjekta kojeg se
prijavljuje zbog nesukladnosti te detaljan opis nesukladnosti
koja se prijavljuje (potrebno je dostaviti osnovne informacije o
proizvodu na koji se prijava odnosi – naziv proizvoda, podatke s
deklaracije, broj LOT-a, rok trajanja, podatke o dobavljaču i
slično) kako bi se učinkovito mogao provesti inspekcijski nadzor,
rekli su iz inspektorata.