Na pitanje hoće li građani radi konverzije u euro upravo u banke donijeti svih 30-ak milijardi kuna, koliko se procjenjuje da ih je u optjecaju, ili će birati neke manje »uočljive« načine zamjene, Švaljek kaže da će ljudi dio gotovine koju drže kod sebe vjerojatno polako i trošiti.
“Cijene nekretnina u Hrvatskoj niz godina snažno rastu, mi to
doista osjećamo, no Hrvatska tu nije izuzetak, iako mi imamo taj
dodatni uzrok porasta cijena nekretnina, a to je potražnja
nerezidenata, osobito u jadranskom dijelu Hrvatske. Ta potražnja
sigurno neće nestati još neko vrijeme, za što imamo dva razloga.
S jedne strane, to je ulazak u eurozonu, što Hrvatsku čini
sigurnijom zemljom, odnosno ona se tako percipira, i drugo je
ulazak u zonu Schengena, što također povećava atraktivnost
Hrvatske za građane Slovenije i Italije, znači nama susjednih
zemalja, kojima onda nekretnine u Hrvatskoj postaju još
atraktivnije nego sada”, kazala je Sandra Švaljek, zamjenica
guvernera Hrvatske narodne banke za Novi list.
Tako će još neko vrijeme očito biti izražen pritisak na rast
cijena nekretnina, ali će se najvjerojatnije pod utjecajem
prijetnje recesije u zemljema EU-a taj pritisak smanjiti. Hoće li
doći do pada, zasad je prerano o tome govoriti, procjenjuje
Švaljek. Kaže da je jedan od razloga za usporavanje rasta cijena
nekretnina – poskupljivanje kredita.
“Svima koji su možda računali da uzmu u budućnosti kredit za
kupnju nekretnine, sada s mogućim povećanjem troškova
zaduživanja, s povećanjem kamata, takve planove možda postane
teže realizirati, što će se naravno odraziti na tržište
nekretnina”, kaže Švaljek.
Na pitanje hoće li građani radi konverzije u euro upravo u banke
donijeti svih 30-ak milijardi kuna, koliko se procjenjuje da ih
je u optjecaju, ili će birati neke manje »uočljive« načine
zamjene, Švaljek kaže da će ljudi dio gotovine koju drže kod sebe
vjerojatno polako i trošiti.
“Naime, prema mojim saznanjima, trenutačno se pojačano kupuju
neka trajna potrošna dobra pa se i na taj način troše te zalihe.
No, dio gotovine završava sasvim sigurno na računima građana, što
se vidi i na povećanju štednih depozita, a koliko je toga iz
gotovine koja se nekad držala u, kako se kaže, »madracima i
čarapama«, teško je reći, tim više što mi stalno spominjemo
mogućnost da se duže vrijeme kune mogu mijenjati u eure, pa čak
kod HNB-a bez naknade i bez ikakvog roka. To daje građanima
sigurnost i prilično su relaksirani po tom pitanju”, rekla je
Švaljek.