Jedna branša ima plaće 124% iznad prosjeka RH, u nekim su županijama 19% ispod prosjeka, iznenađuje za koga rade oni kojima su plaće rasle samo 2%
Prosječna neto mjesečna plaća u Hrvatskoj, u što se ubrajaju i
dodaci na plaću, nastavlja rasti iz mjeseca u mjesec, ali više ne
takvim tempom da bi se mogla nositi s inflacijom koja je u
međuvremenu nabujala, prenosi MojPosao podatke sa
servisa MojaPlaća.
Prema tim podacima prosječna plaća u našoj zemlji u trećem
kvartalu iznosila je 7.567 kuna, po čemu je u apsolutnom iznosu
bila za pet posto viša nego u trećem kvartalu 2021.
godine.
Međutim, već u srpnju su potrošačke cijene u odnosu na
isti mjesec prošle godine narasle za 12,3 posto, što je bila
najviša stopa koju je zabilježio Državni zavod za statistiku
otkako prati te podatke.
Tada je predsjednik Saveza samostalnih sindikata
Hrvatske Mladen Novosel najavio da će od Vlade tražiti
usklađivanje plaća s inflacijom. Takva stopa inflacije, što se
tumači kao direktna posljedica ekonomske krize, između ostalih
razloga i kao posljedica pandemijske, te energetske krize kao
posljedica rata u Ukrajini, nastavila se i kroz kolovoz.
U kolovozu je DZS objavio da su bruto plaće u Hrvatskoj u prvih
pola godine u odnosu na drugu polovicu 2021. rasle 6,2 posto. Već
i toliki rast plaća kao posljedica rasta
potrošačkih cijena doveo je do rekordnog usklađivanja
mirovina, o čemu smo izvijestili.
Vijest o 5-postotnom porastu prosječne neto plaće u trećem
kvartalu u odnosu na treći kvartal iz 2021. upućuje na manji rast
plaća, i to u kvartalu koji uključuje i vrhunac turističke
sezone. MojPosao navodi dalje da je medijan plaće, dakle stvarna
plaća najvećeg broja građana, oko 7000 kuna, što je 6 posto više
u odnosu na treći kvartal 2021.
Prema visinama plaća u odnosu na pojedine profesije i dijelove
nacionalne ekonomije, stanje je više-manje kakvo je već duže
vrijeme. Menadžerske plaće su prosječno najviše, čak za 124 posto
su više od nacionalnog prosjeka plaća. Najplaćenije profesije su
one iz tehnologija i razvoja (87 posto više od prosjeka), iz
informacijskih tehnologija (37 posto više) i iz telekomunikacija
(11 posto više).
Najniže plaće su one radničke u tekstilnoj industriji (čak 38
posto niže od prosjeka), u pomoćnim zanimanjima (35 posto niže) i
u uslužnim zanimanjima (minus 31 posto u odnosu na prosjek).
Prosječne plaće u turizmu i u ugostiteljstvu u trećem kvartalu
bile su 6275 kuna, što je 17 posto ispod prosjeka, ali i takve su
rasle u odnosu na godinu ranije 8 posto, navodi izvještaj:
“Najviše plaće u toj kategoriji imali su šefovi kuhinja (11.381
kuna), dok su kuhari imali 7243 kuna. Prosječna plaća konobara
prošli kvartal iznosila je 5726 kuna, što je 11 posto više nego
isti kvartal prošle godine, a recepcionara 5000 kuna (17 posto
više nego prošle godine).”
Prema porijeklu vlasništva, plaće u privatnim tvrtkama u stranom
vlasništvu bile su 8 posto više od prosjeka, a u domaćem 2 posto
niže od prosjeka, dok su plaće u državnim tvrtkama bile 5 posto
niže od prosjeka, a u javnoj i lokalnoj samoupravi čak 8 posto
niže od prosjeka, odnosno 6991 kuna.
Ipak, kad je riječ o rastu plaća, one su u prosjeku najviše rasle
u privatnim tvrtkama, pretežno domaćeg vlasništva, za 7 posto, a
najmanje u privatnim stranim kompanijama (rast od 2 posto).
Izvještaj dalje otkriva da su prosječne plaće sa do 10 zaposlenih
najneizdašnije i nude plaće čak 13 posto niže od
prosjeka Hrvatske, a da tvrtke s više od 250 radnika plaćaju
najbolje, 6 posto više od prosjeka ili 7989 kuna. S druge strane,
male tvrtke se brže prilagođavaju rastu inflacije i u njima su
plaće rasle najbrže; u onima do 19 radnika za čak 9 posto.
Najveće tvrtke, s druge strane, najteže se pokreću usklađivati
plaće s inflacijom koja raste; u onima s više od 1000 radnika
plaće su rasle u godini dana samo 3 posto.
Prema zemljopisno administrativnoj podjeli, tu se ništa nije
promijenilo. Najviše plaće su u Zagrebu, u prosjeku iznose 8369
kuna, što je čak 11 posto iznad prosjeka RH, a medijan je oko
7500 kuna. Najniže plaće su u Virovitičko-podravskoj (21 posto
ispod nacionalnog prosjeka), Vukovarsko-srijemskoj (-19 posto)
koliko i u Brodsko-posavskoj županiji.
Zaposlenici u Karlovačkoj županiji s plaćama ispod
prosjeka
Prema podacima servisa MojaPlaća više od 50 posto
zaposlenika u Karlovačkoj županiji radi za plaću manju od
prosjeka Hrvatske. Najveći broj zaposlenika (32 posto)
radi za plaću od 6.300 do 7.300 kuna.
Mjesečni neto dohodak iznad 10 tisuća kuna prima tek malo više od
10 posto zaposlenika u našoj županiji. Radna mjesta
koja su najviše plaćena su ona u top menagmentu, od direktora IT
poslova, prodaje, financija do voditelja leasinga, a kreću se
prosječno 15 do 18 tisuća kuna.
Najniže plaćeni poslovi su u uslužnim djelatnostima, tekstilnoj
industriji te pomoćnim zanimanjama, i uglavnom je riječ o
minimalcu.
Najčešće beneficije zaposlenika u Karlovačkoj županiji su naknada
za putne troškove, koju prima 47 posto njih, a u pola manji broj
može računati na plaćani topli obrok i mobilni telefon.