'Hrvatska vojska i policija predstavnici su države, pa kada oni počine zločine tretman prema njima treba biti stroži', naglasila je
Manje od 10 posto počinitelja rodnog nasilja dobilo je
bezuvjetnu zatvorsku kaznu, a kad zločin počine predstavnici
vojske ili policije tretman prema njima mora bi stroži, a ne
blaži, poručila je u ponedjeljak pravobraniteljica za
ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Ljubičić je time reagirala na odluku Visokog kaznenog suda, kojom
je smanjena kazna za silovanje bivšem HDZ-ovu načelniku općine
Lasinja Željku Prigorcu jer je “prvostupanjski sud
propustio olakotnim vrednovati njegovo sudioništvo u Domovinskom
ratu, za što je i višestruko odlikovan”.
“Pravosuđe na bezuvjetne zatvorske kazne osuđuje ispod 10
posto od ukupnog broja svih počinitelja rodno
utemeljenog nasilja, svi ostali osuđeni su relativno blagim
novčanim kaznama, odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama. Razlog za
ovakvu blagu penalnu politiku upravo je kroničan nedostatak
edukacije sudaca i državnih odvjetnika te opći deficit
društvene prevencije”, rekla je pravobraniteljica Hini.
Ako se nečije sudjelovanje u Domovinskom ratu uzima kao
olakotna okolnost kada su u pitanju kaznena djela rodno
utemeljenog i seksualnog nasilja prema ženama ili djeci, onda
nismo svi jednaki pred zakonom, niti država ima nultu toleranciju
prema takvoj vrsti nasilja, dodaje Ljubičić.
“Hrvatska vojska i policija predstavnici su države, pa kada oni
počine zločine tretman prema njima treba biti stroži, a
ne blaži, jer time država ima priliku poslati najjasniju
poruku cjelokupnom društvu o potpunoj neprihvatljivosti te vrste
nasilja”, naglasila je.
Lani zabilježen porast silovanja za 16
posto
Po podacima Ministarstva unutarnjih poslova, lani je zabilježen
porast ukupnog broja kaznenih djela silovanja za 16 posto, pri
čemu je u 52 posto slučajeva silovanje počinjeno na štetu članova
obitelji i bliskih osoba.
Presuda bivšem načelniku općine Lasinje nije jedina koja sadrži
nelogičnosti vezane uz olakotne okolnosti, rekla je
pravobraniteljica navodeći rezultate projekta “Izgradnja
učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja
prema ženama”, provedenog između 2017. i 2019.godine.
U sklopu projekta, koji se bavio ulogom policije, pravosuđa i
medija u slučajevima nasilja prema ženama, analizirane su 1274
prekršajne i kaznene presude za nasilje prema ženama.
“Analiza tekstova tih presuda jasno je pokazala kako je odluka o
visini kazne i dalje neka vrsta osobne impresije suca, jer nije
moguće postaviti jasnu relaciju između navedenih olakotnih i
otegotnih okolnosti te izrečene kazne”,
kaže pravobraniteljica.
Zbog kompleksnosti kaznenih djela poput silovanja, treba uložiti
pojačani napor u obrazlaganje izrečenih sankcija kako
bi se počiniteljima objasnila neprihvatljivost
njihova ponašanja, a žrtvi razjasnilo da nije odgovorna za
proživljenu traumu, napominje Ljubičić.