usporavanje

‘Najgore tek dolazi’: MMF izdao oštro upozorenje, ponovno snizili prognoze za globalnu ekonomiju

Elvir Tabakovic/CROPIX

Brojka za iduću godinu niža je za 0.2 postotna boda od očekivanja MMF-a u srpnju, budući da rat u Ukrajini i visoka inflacija usporavaju sve ekonomske aktivnosti


Međunarodni monetarni fond (MMF) ponovno je snizio svoju prognozu
za globalnu ekonomiju uz oštro upozorenje: “Najgore tek dolazi, a
mnogi će ljudi 2023. osjećati kao da je to recesija.”

Iz agencije su u utorak potvrdili da očekuju pad globalnog rasta
na 2.7 posto sljedeće godine, s 25 posto vjerojatnosti da bi
mogao pasti i ispod 2 posto. Ove je godine bio projiciran rast od
3.2 posto.

Brojka za iduću godinu niža je za 0.2 postotna boda od očekivanja
MMF-a u srpnju, budući da rat u Ukrajini i visoka inflacija
usporavaju sve ekonomske aktivnosti, piše CNN.

“Više od trećine globalnog gospodarstva smanjit će se ove ili
iduće godine, dok je tri najveća gospodarstva – Sjedinjene
Države, Europska unija i Kina i dalje biti u zastoju”, rekao je
Pierre-Olivier Gourinchas, glavni ekonomist MMF-a.

Izgledi koje globalno gospodarstvo ima, prema MMF-u, treći su
najslabiji od 2001., samo iza financijske krize 2008. i najgore
faze pandemije koronavirusa. Globalni rast pao je ispod 2 posto
samo pet puta od 1970.

MMF vjeruje da će globalna inflacija dosegnuti vrhunac krajem ove
godine, ali će ostati “povišena dulje nego što se to očekivalo”,
iako središnje banke sustavno rade na tome kako bi situaciju
stavile pod kontrolu.

Isto tako, očekuje se da će globalna inflacija porasti sa 4.7
posto u 2021. godini na 8.8 posto ove godine. Zatim se predviđa
da će se vratiti na 65. posto 2023. i 4.1 posto 2024. godine.

Glavne središnje banke ciljaju na inflaciju od blizu 2 posto i
podižu kamatne stope kako bi pokušale ograničiti rast cijena. Ali
ta kampanja također povećava rizike za gospodarstvo.

Ako se u te mjere krene previše oštro, to bi moglo pogoršati
globalnu krizu, dok bi smanjivanje napora moglo omogućiti
inflaciji – koju je MMF nazvao “najizravnijom prijetnjom
sadašnjem i budućem prosperitetu” – da se ukorijeni.

“Središnje banke diljem svijeta su sada usredotočene na ponovno
uspostavljanje stabilnosti cijena, a tempo pooštravanja naglo je
ubrzan”, napisao je Gourinchas. “Postoje rizici kao premalog,
tako i pretjeranog zatezanja”, dodao je.

Prošlog je tjedna Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovinskom
razvoju upozorila da bi stroža monetarna politika mogla na
globalnoj razini nanijeti veću štetu od financijske krize 2008. i
šoka izazvanog COVID-om 2020. godine.

MMF je rekao da više stope, iako su neophodne, stvaraju
nestabilnost – posebno za tržišta u nastajanju s visokim razinama
duga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dok globalno gospodarstvo ide prema olujnim vodama, financijska
previranja bi mogla eruptirati, što će potaknuti ulagače da
potraže zaštitu ulaganja u sigurnim utočištima, kao što su
američke državne obveznice. To će gurnuti dolar još više”, navodi
se u priopćenju. “Sada je vrijeme da kreatori politika na
tržištima u nastajanju ‘zatvore vrata’”, dodaju iz MMF-a.

Najnovije prognoze predviđaju značajna smanjenja rejtinga za
velika gospodarstva. Sada se očekuje da će Sjedinjene Države ove
godine rasti za samo 1.6 posto, a da će se proširiti za samo 1
posto u 2023.

Rast u Kini također je revidiran na niže, na 3.2 posto u 2022. i
4.4 posto u 2023.

“S obzirom na veličinu kineskog gospodarstva i njegovu važnost za
globalne opskrbne lance, to će snažno opteretiti globalnu
trgovinu i aktivnost”, rekli su iz MMF-a.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest