Idejni začetnik obustave pomicanja sata bio je bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker
U noći s 29. na 30. listopada 2022. kazaljke na satu se pomiču za
jedan sat unatrag. To znači da možete spavati sat vremena dulje.
No, nakon pomicanja kazaljki na satu očekuju se kraći dani u
poslijepodnevnim satima.
Promjene vremena uvijek se rade vikendom, u noći sa subote na
nedjelju. Prelazak na zimsko računanje vremena ove će se godine
dogoditi zadnjeg vikenda u listopadu, u noći s 29. listopada na
30. listopada 2022. Kazaljke na satu bit će pomaknute za točno
jedan sat unatrag, odnosno s tri sata ujutro na dva, javlja
wa.de.
Odluka nastala zbog šale?
Ideju o ljetnom računanju vremena 1784. godine je prvi dobio
izumitelj, znanstvenik, a kasnije i predsjednik
SAD-a Benjamin Franklin. Svojim prijedlogom navodno se samo
šalio. Imao je 78 godina i u to je vrijeme već osam godina živio
u Parizu. Borio se s raznim bolestima i često nije napuštao svoj
dom u pariškom predgrađu Passy. Društvo su mu pravili prijatelji.
Jedan od njih je bio izdavač lista “Journal de Paris” koji ga je
zbog njegovog humora uvijek hrabrio da piše kratke tekstove o
svakodnevnim problemima. Franklin je u jednom članku spomenuo
ljetno računanje vremena, no kako je bila riječ o šaljivom
članku, nije jasno je li doista mislio ozbiljno.
Ušteda energije
U Njemačkoj je ljetno vrijeme uvedeno za vrijeme Prvog svjetskog
rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916., kako bi se duljim
korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila
na proizvodnju u ratnoj industriji. Primjer je iste godine
slijedila Velika Britanija. Od 2002. godine Europska unija
odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju
listopada kao završetak ljetnog računanja vremena.
Prema istraživanju Forse, 80 posto svih ispitanika u Njemačkoj
smatra promjenu vremena suvišnom i zalaže se za njeno ukidanje.
Ali još ostaje pitanje hoće li se odlučiti za ljetno ili zimsko
računanje vremena. Većina preferira ljetno računanje vremena,
prenosi Fenix Magazin.
EU htjela ukinuti pomicanje sata, ali…
Frustracije zbog pomicanja vremena navele su Europski parlament
da izradi nacrt zakona za trajno uklanjanje ljetnog računanja
vremena u Europskoj uniji. Ukidanje ljetnog računanja vremena
isprva je bilo planirano za 2021., no to se nije dogodilo. U
2020. i 2021. Europa je, kao i ostatak svijeta, bila zauzeta
rješavanjem zdravstvenih i ekonomskih učinaka Covid-19.
Idejni začetnik obustave pomicanja sata bio je bivši predsjednik
Europske komisije Jean-Claude Juncker. Problemi su nastali i
zato što se države na razini EU nisu mogle dogovoriti koje
vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i svaka država je imala
svoje preferencije.
U EU postoje tri vremenske zone, ako se ne računaju prekomorski
teritoriji država članica izvan europskog kontinenta. Najveća je
ona srednjoeuropska zona od Poljske do Španjolske. Ako bi se
prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i
sjeverozapadu kontinenta zimi bi se razdanilo tek tijekom
kasnijeg prijepodneva.
Nijemci bili najviše zainteresirani za ukidanje pomicanja
sata
U slučaju trajnog zimskog računanja, ljeti bi se ranije smračilo,
a na istoku bi sunce izašlo jako rano, primjerice u Bialistoku u
Poljskoj na dan ljeta sunce bi izašlo u 3.01 sati ujutro. Farmeri
su upozoravali da pomicanje sata zbunjuje krave koje odjednom
dobivaju hranu sat vremena ranije ili kasnije, pa im je teško to
podnijeti.
Prema analizi njemačkog zdravstvenog osiguranja, 29 posto ljudi u
toj državi ima tjelesnih i psihičkih problema nakon pomicanja
sata. Najčešće se radi o umoru i nesanici. Čak 76 posto
ispitanika je reklo da je pomicanje sata suvišno i da ga treba
ukinuti. Ali niti interes građana u cijeloj EU nije bio isti.
Najviše je to zanimalo Nijemce. Od 4,6 milijuna ljudi koji su
sudjelovali u ispitivanju, čak tri milijuna je bilo iz Njemačke.