Oporbeni klubovi, od krajnje desnice do krajnje ljevice, uz izuzetak Socijaldemokrata, odlučili su bojkotirati premijerovo godišnje izvješće
Premijer Andrej Plenković započeo je pred polupraznom
sabornicom predstavljanje Izvješća o stanju države i nacije, koje
je predsjednik Vlade obvezan jedanput godišnje predstaviti
Saboru. Današnje predstavljanje rada vlada odvija se dan uoči 6.
godišnjice otkako je ušao u Banske dvore.
Oporbeni klubovi, od krajnje desnice do krajnje ljevice, uz
izuzetak Socijaldemokrata, odlučili su bojkotirati premijerovo
godišnje izvješće te su već prije premijerova govora napustili
sabornicu u znak protesta jer Plenković odbija da se u Saboru
raspravlja o aferi Ina te iznijeti svoja saznanja o njoj te zato
jer se odbio pojaviti na Antikorupcijskom vijeću.
Plenković je uvodno spomenuo rat u Ukrajini. “Tri su paralelna
procesa koja utječu na pozicioniranje država. Globalno postojanje
je u potpunosti promijenjeno. Poremećeni lanci opskrbe imaju
ekonomske i socijalne posljedice. Svjedoci smo suprotnosti
demokratskih i autoritarnih režima. U tim okolnostima i mi
pozicioniramo Hrvatsku. Koristimo snažniji međunarodni položaj
zemlje za kvalitetu života građana. Gradimo konkurentnije i
izvozno orijentirano gospodarstvo.”
Plenković navodi uspjehe Vlade: Poboljšan standard
umirovljenika, povećanje zaposlenosti…
“Ovo je godina isporuke. Otvorili smo Pelješki most. Uvodimo
euro, ulazimo schengen. Imamo odličnu turističku sezonu na razini
rekordne 2019. Rast BDP-a očekujemo na razini 5,7 posto što je
2,7 posto više nego smo sami prognozirali u travnju. Imamo
povijesnu razinu kreditnog rejtinga. Podigli smo stupanj
razvijenosti zemlje po stanovniku s 61 posto na 70 posto prosjeka
EU. Usmjeravamo 25 milijardi eura europskih sredstava za reforme
obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, unaprjeđenje infrastrukture i
gospodarstva”, rekao je Plenković.
Rekao je da smo krizu dočekali spremni te spomenuo dva paketa
pomoći “teška ” 26 milijardi kuna koji će osigurati “mirnu zimu.”
“Osim paketa mjera, zadovoljni smo i rastom industrijske
proizvodnje od 6,2 posto”, dodao je.
“Drago mi je što sam neposredno prije ovog izlaganja prenio našu
snažnu podršku Ukrajini. Za razliku od nekih drugih aktera na
političkoj sceni mi smo jasno dali podršku Ukrajini koja se bori
za slobodu vlastite domovine”, rekao je Plenković. “Hrvatska je
osudila agresiju i pozvala na njen prestanak. Pokazali smo
solidarnost bez presedana, podržali sve pakete sankcija, iskazali
smo Ukrajini vojnu, humanitarnu, diplomatsku podršku i to ćemo
činiti i dalje. Nitko ne zna bolje od nas koliko je bitna
samostalnost zemlje”, rekao je.
“Živimo u vremenima koja su promijenila naše živote, ugrozila
standard građana. Važno nam je da osiguramo društvenu
solidarnost. To znači borbu protiv siromaštva i potporu
najugroženijim skupinama. Briga za naše umirovljenike manifestira
se u povećanim financijskim sredstvima i zakonima koje donosimo.
Želimo da nam mirovinski sustav bude stabilan”, rekao je te
podsjetio da je umirovljenicima osiguran covid dodatak i
jednokratna pomoć, te da je mirovina povećana za 17 posto odnosno
za ukupno 800 kuna. Najniže mirovine povećane su za 566 kuna, što
je najveće povećanje u mandatu jedne Vlade, istaknuo je te
najavio za više od 155.000 umirovljenika 27 posto obiteljske
mirovine koje se također od iduće godine podižu za deset posto.
‘Idućeg tjedna povećavamo minimalnu plaću na oko 4220
kuna’
“Gradimo poticajno gospodarsko okruženje koje omogućuje rast
plaća. Osigurali smo 800 tisuća radnih mjesta i plaće za čak 130
tisuća poduzeća koja su tako sačuvala likvidnost i opstala u
covid krizi. Za to smo izdvojili više od 12 milijardi kuna”,
podsjetio je te dodao da je cilj Vlade da prosječna neto plaća
dosegne 1088 eura.
“Minimalna plaća danas iznosi 3750 kuna, to je 620 eura bruto, a
490 eura neto. idućeg tjedna vlada će podići minimalnu plaću na
700 eura bruto, oko 4220 kuna neto”, najavio je. Minimalna plaća
tako bi dosegla 50,2 posto prosječne plaće.
O intervencijama Vlade u cijene energenata
Dotaknuo se i zdravstvenog sustava. “Nastavljamo s jačanjem
sustava. Ovaj tjedan ćemo predložiti zakon o zdravstvenoj zaštiti
i obveznom zdravstvenom osiguranju, Ključ je poboljšati
zdravstvenu skrb za pacijente, osigurati prevenciju i pojačati
primarnu zdravstvenu zaštitu i racionalizirati i smanjiti
troškove”, rekao je. “Mi smo u pet godina mandata izdvojili 10
milijardi kuna za posebno skupe lijekove. Ukupna masa plaća u
zdravstvu je također značajno povećana. Očekujem da nove reforme
unaprijede i status mladih liječnika”, rekao je te dodao da je
prioritet izgradnja infrastrukture odnosno nacionalne dječje
bolnice.
Govoreći o fiskalnoj politici, rekao je da bi danas bilo teže
reagirati i pomoći svima kojima je potrebno da nije bilo napora i
uspjeha u tom području. “Ostalo je manje od 90 dana do kada će
euro zamijeniti kunu. U proteklom vremenu ublažili smo i
posljedice inflacije. Smanjivali smo stope PDV-a. Novi paket
mjera fiksirao je cijene devet osnovnih proizvoda. Kada je nužno,
određujemo cijenu naftnih derivata, plina i struje. Lakše je u
ovakvim okolnostima kada unaprijed znate da vam cijena plina i
struje neće rasti, a da će cijene naftnih derivata ostati na
razini”, rekao je Plenković.
“U gospodarstvo je uloženo 5,5 milijardi kuna potpora.
Nastavljamo sa administrativnim rasterećenjem, predlažemo Zakon o
trgovini da pokažemo da njegujemo obiteljske vrijednosti jer
znamo koliko ljudi želi neradnu nedjelju”, najavio je.
O ini: ‘Nismo zadovoljni ovom aferom’
“Svjesni smo da je vrijeme jeftine energije iza nas. Moramo se
prilagoditi novom energetskom globalnom okviru. Zato se zalažemo
da cijene ostanu pristupačne i da na europskoj razini pronađemo
zajedničko rješenje za plin. Naložili smo Ini da proizvodnju
plina poveća za deset posto i da on ostane u Hrvatskoj. U ovom
procesu je važno koristiti velika javna poduzeća. Nismo
zadovoljni ovom aferom, reputacijom Ine, Mola i Hrvatske. Rekli
smo da će ova afera biti točka prekretnice koja pokazuje da je
model upravljanja Inom neprihvatljiv – da je glavni onaj koji
odlučuje mađarska strana”, rekao je te dodao da je Ured za
sprječavanje novca Vlade otkrio aferu, a ne DORH. Rekao je da je
s Mađarima razgovarao o ovom neodrživom modelu vođenja Ine.
“Donijeli smo odluku o izgradnji plinovoda koji će Hrvatskoj
omogućiti da postane energetski hub. Nastavit ćemo s naporima za
suzbijanje globalnih klimatskih promjena. Ostvarili smo suradnju
s jedinicama lokalne i područne samouprave…fiskalna
decentralizacija, investiranje u sve dijelove Hrvatske, projekt
Slavonija, projekt Sjever, Lika, Banovina…ispravili smo
stastističke i regionalne karte potpora. Nije isto ako investitor
dolazi u Zagreb ili u Vukovar ili Ilok. I to se riješilo”, rekao
je Plenković. Podsjetio je da je za revitalizaciju otoka osiguran
značajan novac te da je potpisan sporazum težak 9 milijardi kuna
s Europskom komisijom.
‘Ima još puno posla pred nama’
Spomenuo je i policiju. “Ispunili smo sve kriterije za schengen.
Zadnje odluke očekujemo u sljedećim tjednima”, rekao je.
Spomenuo je da smo ispunili i uvjete za pristupanje američkom
programu izuzeća kojim će hrvatski građani moći ući u SAD bez
granične kontrole. “Ulazimo u uži krug zemalja kada je riječ o
sigurnosnim kriterijima. Da se razumije što je to, taj sporazum
imaju još samo Švicarska, Njemačka i Velika Britanija”, rekao je
Plenković.
Spomenuo je da proces koji se u Srbiji vodi protiv hrvatskih
pilota “za nas kao državu ne postoji”.
“Imamo jako puno izazova, kriza, pokušaja da se destabilizra
politički kontekst u Hrvatskoj i da se odvuče fokus na teme koje
se bave korupcijom. Imamo još puno posla pred nama. Želim ovo
rezimirati s ovim porukama: 311 tisuća djece koja će s početkom
drugog polugodišta imati plaćen obrok; 700 eura bruto minimalna
plaća; reguliranje rada trgovina nedjeljom na šesnaest neradnih
nedjelja; reforma zdravstva; daljnje ulaganje u energetsku
samodostatnost te da sve plaće dođu na razinu od 8200 kuna neto”,
rekao je zaključno premijer te dobio pljesak saborskih
zastupnika.