Svaka druga intervencija bila je potražna akcija za tragačima za gljivama i krstenima
HGSS je u protekla dva dana intervenirao čak devet puta, od toga
pet puta tražeći sakupljače jesenskih plodova. Zato su poslali
kratki naputak te zamolbu ljubiteljima šumskih plodova.
– Molimo sve koji odlaze sakupljati jesenske šumske plodove da se
kreću u grupi, isplaniraju put tako da krenu rano i izađu iz šume
prije mraka, imaju napunjen mobitel te adekvatnu odjeću i obuću!
Dani postaju sve kraći, mrak i temperatura se u šumskim
područjima spuštaju vrlo brzo, a ljudi se lako zanesu tražeći
gljive ili kestenje. Ako osoba nema rasvjetu, kretanje i
orijentiranje postaje teško, često i potpuno nemoguće”, izjavio
je Jadran Kapović, pročelnik Komisije za informiranje i analitiku
u HGSS-u.
S dolaskom jeseni, mijenja se i profil spašavanja koje izvodi
HGSS. Turistička sezona je završena i stranih avanturista sve je
manje na hrvatskoj obali, ali zato raste broj akcija u
kontinentalnoj Hrvatskoj. Posljednjih godina svake jeseni raste
broj intervencija za izgubljenim sakupljačima kestena i gljiva.
Svakom spašavanju prethodi potraga koja može potrajati satima, a
zbog naglih promjena meteoroloških uvjeta i brzog pada
temperature s dolaskom noći čak i one akcije koje na prvu djeluju
bezazleno mogu imati tragične posljedice zbog pothlađivanja. Iz
tog razloga iznimno je važno da se unesrećeni ili njihovi bližnji
na vrijeme jave HGSS-u kako bi potraga i spašavanje bili
obavljeni u najkraćem mogućem roku.
– Spašavatelji HGSS-a u posljednja dva dana su čak devet puta
izlazili na teren. Zabrinjava da smo u tih devet intervencija čak
četiri puta tragali za sakupljačima gljiva, a dodamo li tome i
jednu potragu za sakupljačem kestena, više od pola potraga
posvećeno je ljudima koji su zalutali u šumi tražeći jesenske
plodove. Sve potrage za sakupljačima sretno su završene te je
sveukupno iz šuma spašeno šest osoba”, dodao je Jadran Kapović.
Broj akcija HGSS-a u posljednjih 20 godina je u konstantnom
porastu. To je prije svega rezultat sve veće aktivnosti turista,
ali i domaćeg stanovništva na neurbanim prostorima. U posljednjih
desetak godina broj ljudi koji posjećuje hrvatske planine i
rijeke višestruko se povećao, a trend ukazuje na daljnji nastavak
rasta. Pogodujući čimbenici za rast broja spašavanja su loša
tjelesna i tehnička priprema, neiskustvo i nepoznavanje terena,
pogrešne procjene i planiranje, neadekvatna oprema, manjak
tekućine, precjenjivanje mogućnosti, kretanje u nepovoljnim
meteorološkim uvjetima, ili odlazak u prirodu bez obavještavanja
obitelji i prijatelja. Također, uvriježeno je mišljenje da HGSS
najviše intervenira tijekom ljeta, spašavajući strane državljane.
Statistika upućuje na suprotno – samo u 15-20% slučajeva spašava
turiste, i to uglavnom u ljetnim mjesecima. Većina intervencija
HGSS-a i dalje je vezana za domaće stanovništvo.
Zbog svega navedenog HGSS djeluje preventivno, prvenstveno kroz
edukativne aktivnosti, ali i kroz izradu sigurnih zemljovida,
trasiranje staza i signalizacije te gradnje skloništa i
interventnih heliodroma. Svake godine organiziraju se i dežurstva
u najposjećenijim i najrizičnijim nacionalnim parkovima i
parkovima prirode, kao i helikoptersko dežurstvo koje je ove
godine započelo 1. svibnja, ranije nego ikada prije.