Iako su kamatne stope na novoodobrene kredite već skočile, podigli smo više i nenamjenskih i stambenih kredita u odnosu na lani
Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) objavio je kako se kamatne
stope banaka za sada nisu povećavale ni za nove niti za postojeće
kredite poduzetnicima i kućanstvima, ali postupno bi se mogao
povećati trošak otplate nekih kredita.
Također su naveli kako rizici za poslovanje banaka u danom
okružju rastu pa tako povećanje udjela kredita u fazi 2 upućuje
na početak pogoršanja kvalitete njihovog kreditnog portfelja. Ali
bankovni sustav i dalje je vrlo otporan.
No iz Hrvatske udruge banaka (HUB) odgovaraju kako su se već
počeli primjećivati trendovi promjena s kamatnim stopama.
“Prosječna kamatna stopa za novoodobrene nenamjenske kredite s
valutnom klauzulom povećana je s 4,72% u srpnju na 5,31% u
kolovozu, dok je povećanje kod čistih kunskih kredita bilo jedva
primjetno – 4,97% u odnosu na ranijih 4,93%. Kod novoodobrenih
stambenih kredita bez valutne klauzule prosječna kamatna stopa
povećana je s 2,75% u srpnju na 2,98% u kolovozu, dok je kod
istih kredita s valutnom klauzulom prosječna kamatna stopa
povećana s 2,49% u srpnju na 2,57% u kolovozu”, navode iz HUB-a.
Dali su i podatke koliko se sad kreću prosječne kamatne stope na
novoodobrene kredite.
Nenamjenski, odnosno gotovinski krediti s valutnom klauzulom
imaju prosječnu kamatu stopu od 4.43%, dok nenamjenski krediti
bez valutne klauzule u prosjeku imaju kamatnu stopu od 5.43%.
Istovremeno prosječna kamatna stopa za novoodobrene stambene
kredite s valutnom klauzulom sada je 2.70%, dok je za
kredite
bez valutne klauzule 2.85%.
Europska središnja banka diže kamate
Iz Hrvatske udruge banaka daju predviđanja za naredno razdoblje
pa navode da Europska središnja banka (ESB) oprezno pristupa
zaoštravanju monetarne politike s obzirom na to da postoji niz
europskih država s visokim javnim dugom kojima ne odgovaraju
uvjeti visokih kamatnih stopa, ali i s obzirom na činjenicu da se
gospodarstvo Europe još uvijek nalazi u procesu oporavka od
gospodarskih šokova prouzročenih pandemijom.
“Također, pažljivo se analiziraju gospodarske posljedice rata u
Ukrajini, posebno zbog velike ovisnosti o ruskim energentima.
Smjer promjene monetarne politike i kretanja kamatnih stopa je
poznat, no u ovom trenutku nije moguće predvidjeti brzinu i
ukupno trajanje ciklusa podizanja kamatnih stopa s obzirom na to
da je prisutna visoka neizvjesnost i nemogućnost predviđanja
daljnjeg kretanja inflatornih pritisaka”, oprezno su dali
predviđanjao tome što će se u narednom razdoblju događati s
kamatnim stopama.
Nastavili su da je ESB na zadnjoj sjednici Upravnog vijeća
nastavio s podizanjem ključnih kamatnih stopa, što će se s
vremenskim odmakom reflektirati i na kamatne stope u Hrvatskoj.
“Nismo u mogućnosti precizno prognozirati ni intenzitet ni
trenutak povećanja kamatnih stopa u Hrvatskoj, ali postoji
nekoliko čimbenika koji ublažavaju pritisak na trenutno povećanje
kamatnih stopa u Hrvatskoj. Ulazak u europodručje smanjuje
regulatorni trošak i premiju rizika države te ojačava
konkurenciju na bankarskom tržištu koje ima visoku likvidnost.
Također, u Europskoj uniji slijedi gospodarsko usporavanje koje
će ublažiti pritisak potražnje za kreditima i posljedično na rast
kamatnih stopa. Navedeni faktori u ovom trenutku ukazuju da će se
u Hrvatskoj sporije zaoštravati monetarni i financijski uvjeti te
ne očekujemo kratkoročan i velik porast kamatnih stopa u
Hrvatskoj”, navode iz HUB-a.
Dižemo više kredita
Zanimljivo je da je unatoč tome što je već dulje vrijeme na
globalnoj, pa tako i nacionalnoj razini, teško predvidjeti
daljnja događanja, prvo zbog pojave pandemije korone, a onda i
zbog eskalacije rata u Ukrajini koji je pokrenuo velika globalna
zbivanja i unio veliku nesigurnost, plasman kredita kod nas je
još dobar. Dapače, čak raste.
Rastao je i plasman gotovinskih i stambenih kredita.
“Stanje nenamjenskih gotovinskih kredita u bilancama kreditnih
institucija na kraju kolovoza, što je zadnji podatak kojim
raspolažemo iz statistike HNB-a, iznosilo je 54,5 milijarde kuna
ili 3% više u odnosu na kolovoz 2021. Ukupan iznos stambenih
kredita na kraju kolovoza iznosio je 72,7 milijarde kuna što
predstavlja rast od 9,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine”, naveli su.
No napominju da kod ocjene tempa kreditiranja stanovništva treba
uzeti u obzir i različit tempo rasta depozita i kredita.
Polažemo sve više novca na račune
“Stopa rasta depozita kućanstava ubrzava od 2020. godine i u ovoj
će godini vjerojatno postati dvoznamenkasta zbog većeg priljeva
novca na račune nakon uspješne turističke sezone, a prije
konverzije kuna u eure. Brži rast depozita od kredita znači da se
omjer kredita i depozita sektora stanovništva smanjuje. Omjer
kredita i depozita stanovništva pao je sa 61% 2020. na 58% 2021.
i na 57% u srpnju 2020., te je za očekivati da će se dalje
smanjivati. To je još jedna potvrda smanjenja stvarnog stupnja
zaduženosti sektora stanovništva”, ističu iz Hrvatske udruge
banaka.
Inače, Savjet Hrvatske narodne banke danas je upozorio je na
povećane rizike bankarskog sektora te su upozorili da bi se mogle
povećati kamate na kredite s promjenjivom kamatnom stopom.
“Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima u
drugoj polovini 2022. povećala se pod utjecajem rastuće
geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, povišene inflacije i
zaoštravanja uvjeta financiranja”, naveli su iz HNB-a.
Usklađeno globalno zaoštravanje monetarnih politika povećalo je
troškove zaduživanja većine država, pri čemu je porast prinosa na
hrvatske državne obveznice ipak bio znatno blaži nego u zemljama
srednje i istočne Europe izvan europodručja, zahvaljujući
povoljnim učincima skorog uvođenja eura. “Kamatne stope banaka za
sada se nisu povećale ni na nove niti na postojeće kredite
poduzećima i kućanstvima. Ipak, postupno bi se mogao povećati
trošak otplate kredita s promjenjivom kamatnom stopom, ponajprije
vezanom uz Euribor koji je već snažno porastao, što će u kratkom
roku biti ublaženo zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa
na kredite potrošačima”, naveli su.
Rast će kamatne stope na stambene kredite
Upozoravaju na izgledan porast kamatnih stopa na nove stambene
kredite, ali upozoravaju da se može očekivati da se može
očekivati da će se smanjivati i realni dohoci i istovremeno
povećati rizik preokreta na tržištu stambenih nekretnina. Samo
tržište nekretnina i dalje je vrlo aktivno te snažno je raslo u
prvom dijelu godine.
“Istodobno se, unatoč dobrim poslovnim rezultatima u prvih devet
mjeseci 2022., smanjuje pouzdanje poduzeća, koja se snažno
zadužuju kod banaka, ponajviše kako bi financirali povećane
troškove poslovanja, osobito u djelatnostima s visokim udjelom
troškova energije”, ističu iz HNB-a.
Kao glavnu prijetnju financijskoj stabilnosti u nadolazećem
razdoblju eventualno su jačanje poremećaja na tržištu energenata,
čije cijene i dostupnost znatno utječu na ukupnu gospodarsku
aktivnost, te zadržavanje inflacije na povišenoj razini, što bi
moglo potaknuti brže i snažnije podizanje ključnih kamatnih stopa
središnjih banaka od očekivanog kao i dodatan porast troškova
financiranja privatnog i javnog sektora, stoji kao zaključno u
priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.
Pitali smo i banke pojedinačno jesu li i koliko mijenjale kamatne
stope te kakve su njihove prognoze za dalje.
Neke banke trenutačno čak smanjile kamate
Iz Erste banke odgovaraju da su oni čak smanjili kamatne stope na
gotovinske kredite. “Kamatnu stopu na gotovinske kredite nismo
mijenjali posljednje dvije godine te je iznosila 6,09%. Erste
banka od 20.listopada 2022. smanjuje kamatne stope na nove
gotovinske kredite za 0,51 do 1,10 postotni bod pa će prosječna
kamatna stopa iznositi 4,99%.”, odgovorili su.
Prema njihovim podacima, sadašnja kamatna stopa na gotovinske
kredite, ovisno o modelu koji se uzima, na današnji dan bile su
od 4,99 do 5,49%. Kod njih se kamatne stope na stambene kredite
kreću od 2,5% uz osiguranje otplate do 2,8% za ostale stambene
kredite. “Prije godinu dana kamatna stopa na stambene kredite uz
osiguranje otplate iznosila je 2,86%, a za ostale stambene
kredite 3,16%.”, naveli su.
Komentirali su i trenutačno stanje na tržištu kreditima te
potvrđuju da se u skoroj budućnosti može očekivati da će kamate
rast.
“S obzirom na trenutačne tržišne uvjete i visoku likvidnost,
Erste banka je u ovom trenutku pronašla prostor za dodatno
smanjenje kamatne stope u segmentu gotovinskih kredita za 0,51%
do 1,10%. No, nakon dužeg perioda postupnog pada kamatnih stopa,
izgledno je očekivati stabilizaciju toga trenda do kraja 2022. i
tijekom 2023. godine, između ostalog pod utjecajem inflatornih
kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike, posebno
Europske središnje banke, ali i globalnih geopolitičkih
događanja. Općenito govoreći, treba reći da je i očekivano
smanjenje regulatornog troška, koje proizlazi iz ulaska Republike
Hrvatske u Eurozonu, svakako jedna od komponenti koja će u
srednjoročnom razdoblju imati pozitivan utjecaj na razinu
kamatnih stopa i općenito uvjete kreditiranja u Hrvatskoj”,
naveli su iz Erste banke.
I oni se slažu da će uvođenje eura i činjenica da su banke u
Hrvatskoj visokolikvidne ublažiti očekivani rast kamatnih stopa u
odnosu na druge europske zemlje.
Savjet onima sa stambenim kreditom
“Međutim, treba naglasiti da će, kratkoročno gledano, u idućem
razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima
nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja referentnih
kamatnih stopa, i to ponajprije Europske središnje banke, kao
odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne
neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini. Na kraju,
važno je naglasiti da je transmisija očekivanog rasta referentnih
kamatnih stopa brža kod klijenata s kreditom vezanim uz EURIBOR,
dok s druge strane raširena upotreba NRS-a u formiranju kamatnih
stopa smanjuje izloženost kamatnom riziku, odnosno rast tereta
otplate bit će postupan i uz vremenski odmak u skladu s prirodom
određivanja NRS stope”, dodaju iz te banke.
U njihovoj banci načelno još ne planiraju dizati kamatne stope na
nove kredite, a dali su i savjet onima koji već otplaćuju kredite
te načelno sugeriraju da promisle o tome da zatraže fiksnu
kamatnu stopu na postojeće kredite. Navode i detalje kako to
napraviti ako se netko za to odluči.
“Riječ je o jednostavnoj proceduri koja uključuje potpisivanje
aneksa ugovoru te njegovu solemnizaciju. Osim troškova javnog
bilježnika, sama promjena kamatne stope ne iziskuje dodatne
troškove za klijenta”, ističu i navode da je takva odluka uvijek
stvar osobne procjene.
“Odabirom fiksne kamatne stope klijenti imaju mogućnost zaštititi
se od rizika mogućeg rasta referentnih kamatnih stopa u
budućnosti, odnosno osigurati se od mogućeg utjecaja takvih
kretanja na visinu kamatne stope. S druge strane, klijenti koji
nastave koristiti promjenjivu kamatnu stopu i dalje će snositi
dio rizika njezinog mogućeg rasta u budućnosti, iako ona u nekim
razdobljima može biti i niža u odnosu na fiksnu”, napominju.
Potvrđuju kako su svojim klijentima sa stambenim kreditima s
promjenjivom kamatom nedavno počeli slati obavijesti o tome kako
mogu promijeniti kamatnu stopu.
Kao i iz Hrvatske udruge banaka, i u Erste banci potvrđuju da su
ove godine plasirali više kredita nego lani, tako su u prvih
devet mjeseci stanovništvu plasirali više od 4,4 milijarde kuna
novih kredita, što predstavlja povećanje od 25% u odnosu na isto
razdoblje 2021. Uglavnom se radi o stambenim kreditima.
I u ZaBa-i ove godine imali rast kredita
Iz Zagrebačke banke odgovaraju kolike su trenutačne kamatne stope
pa navode da gotovinske kredite nude uz nominalnu kamatnu stopu
od 4,75%. Visinu kamatne stope banka usklađuje sa pozitivnim
propisima, odnosno maksimalnom efektivnom kamatnom stopom navode
u ZaBa-i.
Dodaju i kako se kod njih kreću kamatne stope na nove sambene
kredite: “Od početka kolovoza 2022. Zagrebačka banka je
prilagodila kamatne stope na nova odobravanja stambenih kredita
kretanjima ključnih parametara na financijskim tržištima.
Nominalna kamatna stopa na novu prodaju stambenih kredita
trenutno se kreće od 2.99%. Nova prodaja stambenih kredita
tijekom ove i prošle godine bila je uz uvjete iz APN programa i
nominalnu kamatnu stopu od 1.99%.”
Potvrdili su i da je pod utjecajem novog kruga državnog
subvencioniranja (APN program) rastao plasman stambenih kredita,
ali i da su imali veći plasman gotovinskih kredita nakon
razdoblja pandemije.