Europski parlament će o tome glasovati za 20 dana.
26 zemalja i svega jedna granica – tako bi se ukratko mogao
opisati Schengenski prostor. 1. siječnja u prostor koji obuhvaća
više od 400 milijuna ljudi, ulazi i Hrvatska.
Europski parlament će o tome glasovati za 20 dana.
Gužve za vrijeme ljetne sezone. Gužve za vrijeme zimske i
skijanja. Gužve i za vrijeme blagdana… Sati frustracija i
čekanja na “zloglasnoj” Bregani odlaze u povijest. Prvog dana
2023. granični prijelaz prestaje raditi, a dokumenti za Sloveniju
više neće trebati.
Nakon posljednje formalne odluke, Hrvatska postaje 27 članica
“schengenskog” prostora; što znači da ćemo od primjerice
Dubrovnika do daleke Norveške moći bez putovnica.
Granice sa Mađarskom i Slovenijom se brišu dok one s BiH, Srbijom
i Crnom Gorom postaju vanjske granice Unije.
Na graničnom prijelazu Stara Gradiška ne očekuju velike promjene.
Kažu da već sada primjenjuju schengenska pravila.
“Pregledi se vrše svakodnevno pa će se tako i u toj budućnosti
vidjet ćemo ovisno o sigurnosnoj situaciji da li je potrebno više
pregleda”, rekao je Filip Valentić, pomoćnik načelnika Postaje
granične policije Stara Gradiška.
Ulaskom u Schengen očekuje ih se više, ne odbacuje se ni uvođenje
viza za Srbiju, no Samira iz Sarajeva promjene previše ne
zabrinjavaju.
“Često bude pregleda, ali uglavnom kratko, nikada dugo. Evo sad
prvi puta da malo duže čekam. Ali nije to ništa, nekih 10-tak
minuta”, kaže Samir.
Iako policija uvjerava da se za građane BIH neće puno toga
mijenjati, treba pričekati kako će to izgledati u praksi. Sigurno
je jedino da se oni s dvojnim državljanstvom ne trebaju brinuti.
“Osobe koje imaju dvojno državljanstvo, koje uz bosansko imaju i
hrvatsko ulaze u RH kao hrvatski državljani”, ističe Valentić.
Uz stroži režim na prijelazima, vanjsku granicu morat ćemo i
bolje čuvati. Posao je to Frontexa, čiji instruktori u Hrvatskoj
već treniraju nove europske policajce. Obuka je zahtjevna, tempo
naporan. Za tako ozbiljnu zadaću potrebno je ispuniti visoke
kriterije.
“Treneri su sa svih strana Europe, radi se o trenerima koji su
iskusni, koji su na neki način nositelji istih tih obuka u svojim
zemljama”, ispričao je Aleksandar Čubrilo, certificirani trener
Frontexa.
U zračnom prijevozu promjene stižu tek na proljeće. Velik je
posao pred zračnim lukama, moraju prilagoditi brojne terminale.
Letovi koji su do sada bili međunarodni, ulaskom u Schengen
postaju domaći. Tako je i s putnicima, što je svakako dobra
vijest.
“Bit će naravno manje punktova kontrolnih, a onda samim time se
očekuje da će biti i brži prolaz i da će onda u tom smislu biti i
manje gužve iako mi se veselimo gužvama jer to znači onda i veći
broj putnika”, objasnila je Lidia Capković Martinek,
glasnogovornica MZLZ.
Ukidanju granica vesele se mnogi, no ipak najviše oni kojima
granica prolazi kroz selo. Robert iz Slovenske vasi svoje
hrvatske susjede vidi s balkona. Iako su udaljeni svega desetak
metara, do njih je dalek put.
“Teško je baš zbog toga, em su gužve, em moraš kroz granicu,
čekaš za nešto što bi obavio za možda pet minuta, a ti čekaš pola
sata”, kaže Robert.
I gospođa Mira će imati više mira kad granica padne. Mostić preko
potoka sad joj je kao Kineski zid pa godinama do njive na
slovenskoj strani mora obilazno.
“Puno znači, tu nam, je i familija, i poznati i sve skupa lakše
mi je tu preći preko nego na Breganu kad ne mogu. Nemam prevozi
ni ništa!”, kazala je Mira.
Ulaskom u Schengen Hrvatska će i fizički postati dio ujedinjene
Europe. Godinama smo to čekali, napokon i dočekali. Za simbolom
gužvi i čekanja, malo će tko žaliti.
No, Hrvatska u Schengen ulazi u nikad izazovnijem razdoblju. Na
Macelju smo razgovarali s Damjanom Vešligajem, načelnik om PGP
Macelj.
Što će fizički biti s ovim velikim graničnim prijelazom?