Ja vas uvjeravam da se niti jedan pacijent pri ulasku u bolnicu neće informirati o vlasničkoj strukturi, nego o kvaliteti i dostupnosti zdravstva, kazao je Beroš
Ministar zdravstva Vili Beroš gostovao je u
Dnevniku Nove TV gdje je iznio detalje najavljene reforme
zdravstva. Kako je uvodno kazao, krenuli su s uočavanjem
određenih disfunkcionalnosti i tražili načine za
rješavanje.
– Dosta dugo je to trajalo, i još uvijek postoje određene dvojbe,
ali mislim da smo na pravom putu i mislim da će opće i specifične
ciljeve reforme prihvatiti i građani i zdravstveni profesionalci,
kazao je ministar.
Jedno od gorućih problema hrvatskog zdravstvenog sustava je
manjka obiteljskih liječnika. Beroš naglašava kako to nije
problem iz njegov mandata, nego je naslijeđen.
– Prošla administracija je putem europskih fondova financirala
specijalizaciju 264 specijalista za primarnu zdravstvenu zaštitu.
Svakako ćemo nastojati poboljšavati organizacijske, financijske i
kadrovske uvjete u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i privući
ljude, rekao je.
Zbog toga bi mladi liječnici trebali dobiti priliku da nakon
završetka obrazovanja, godinu dana provedu radeći u ordinaciji
pod nadzorom iskusnijeg liječnika. Da li će time obiteljski
liječnici dobiti dodatne obaveze?
– Nije to dodatan posao. Ja bih čak rekao da je to olakšanje za
obiteljskog liječnika. Nije to podučavanje. Ljudi su završili
medicinski fakultet, dobili su licencu Hrvatske liječničke komore
i, prema zakonima Europske unije i Hrvatske, nema prepreke da
počnu raditi. Mislim da je ovo optimalan način da se kroz jedan
period od nekoliko mjeseci do pola godine, uz dodatne edukacijske
mehanizme, dodatno educiraju, izgube strah i osposobe za
samostalan rad dok ne dobiju specijalizaciju, odgovorio je Beroš.
Prelazak bolnica u državne ruke
Dio reforme je i prelazak bolnica u vlasništvo države, koji ne
ide glatko te da mu se protive čak i neki HDZ-ovi župani. Među
njima nije i karlovačka županica Martina Furdek Hajdin koja je za
KAportal komentirala
kako podržava najavljenu reformu te će
Županija sukladno budućem zakonodavnom okviru provesti sve
potrebne radnje za njegovu implementaciju.
Ministar Beroš pojasnio je kako Europska komisija, kada je
sagledavala funkcioniranje zdravstvenog sustava, uočila je
određene disfunkcionalnosti poput toga da je upravljačka
struktura u općim bolnicama jedna, a da država s druge strane
sanira dugove.
Prepoznali su to kao jednu lošu stvar, rekao je ministar
zdravstva, te dodao kako mu neki župani kažu da je to trebalo
napraviti i puno ranije.
– Nema tu natjeravanja. Kao prvo, rekao bih da smo na krivom
tragu i moramo govoriti o onome što građani očekuju od reforme.
Ja vas uvjeravam da se niti jedan pacijent pri ulasku u bolnicu
neće informirati o vlasničkoj strukturi, nego o kvaliteti i
dostupnosti zdravstva, dodao je.
Problem lista čekanja
Upravo je pitanje dostupnosti jedan od većih problema s kojima se
pacijenti susreću. Na primjer narudžbe na pregled kod fizijatra,
neki moraju čekati do 2024. godine.
– Postavlja se pitanje je li to adekvatan termin jer vrlo često
dolazi do preklapanja termina i nisam zadovoljan načinima vođenja
listi čekanja u HZZO-u. Naime, često dolazi do preklapanja
termina. Meni je ovo apsolutno neprihvatljivo, rekao je Beroš.
Zbog toga bi se reformom u bolnicama gdje su preduge liste
liječnicima zabranio rad kod privatnika. Međutim, na pitanje tko
će odrediti što je preduga lista, ministar odgovara kako će to
biti zadaća Ministarstva.
– Mi ćemo odrediti što je prihvatljiva lista za pojedine
medicinske preglede. Nećemo nikoga kažnjavati, nego možemo samo
onemogućiti rad”, odgovorio je ministar.
Pritom, dodao je, ne misli da su za preduge liste krivi liječnici
koji rade preglede, nego loša organizacija sustava.
– Za pojedine slučajeve, poput običnog ultrazvuka dojke ili
EKG-a, naručuje se na razini sekundarne ili tercijarne
zdravstvene zaštite. Moramo imati piramidu zdravstvene zaštite
gdje je primarna zdravstvena zaštita baza, a ostalo je piramida”,
rekao je.
Liječnici poput, na primjer, kardiologa će ići u domove zdravlja
i pomagati na ultrazvuku srca. To bi, rekao je Beroš, trebali
raditi popodne i za to će biti plaćeni. Da li će cijena usluge
biti ista kao kod privatnika odnosno hoće li biti plaćeni kao da
rade kod privatnika, Beroš odgovara da ne zna ali naglašava kako
mu je obveza sudjelovati u liječenju hrvatskih pacijenata.
Sjajan primjer, kako je naveo ministar Beroš, dolazi iz
karlovačke bolnice kojeg je uveo ravnatelj Nikša
Antica.
– Ravnatelj karlovačke bolnice potrudio se i organizirao da
specijalisti kardiologije, internije, ginekologije, psihijatrije
odlaze u Dom zdravlja Slunj izvan radnog vremena, rade u
prostorijama Doma zdravlja Slunj za pacijente s područja grada
Slunja i okolnih općina Rakovice i Cetingrada, i na taj način
rješava liste čekanja. Naravno koje se mogu. Ne mogu su čitava
specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita izmjestiti na
primarnu zdravstvenu zaštitu no dio može. Na taj način ćemo
oteretiti sekundarnu i tercijalnu zdravstvenu zaštitu i omogućiti
da će kvalitetnije bave ono što je smisao njihovog djelovanja,
poručio je ministar.
“Reforma nije utrka na 100 metara”
Na kraju, hoće li reforma uspjeti uvesti reda u sustav i hoće li
Beroš uopće biti ministar kada se to dogodi?
– Pitanje je hoću li ja tada biti ministar jer reforma svakog
zdravstvenog sustava nije trka na 100 metara, već štafetna utrka
gdje jedan ministar drugome predaje palicu. Pitanje je zrelosti
društva, konsenzusa, utemeljenja osnovnih ciljeva. Ako krenemo od
njih, onda možemo vidjeti slažemo li se s tim ciljevima. Onda o
putu dolaska do njih možemo razgovarati, zaključio je.