Mrak će već pasti u 16:46, a sunce izaći idućeg dana u 6:33 sata
Europa je lomila koplja oko zajedničkog dogovora za zadržavanje
ljetnog ili zimskog računanja vremena ali bez uspjeha, pa je sve
i dalje po starome.
Večeras ponovno prelazimo na zimsko računanje vremena; kazaljke
na satu noćas u 3 sata vraćaju se sat unatrag, na dva sata.
Sunce će tako sutra ujutro izaći već u 6 sati i 33 minute, sat
vremena ranije, ali će istovremeno zaći sat vremena ranije – već
u 16 i 46.
Kako se približavamo zimi sunce će zalaziti još ranije, pa će
danjeg svjetla biti sve manje. Na ljetno računanje vremena
vraćamo se krajem ožujka, a provjerili smo što o zimskom kažu
građani, poljoprivrednici, a što stručnjaci.
Zadranin Velimir Friganović kaže: “Neke analize su pokazale da
nema efekta ta zamjena sata, sat naprijed, sat natrag. A drugo,
na ljude, na mene nije ništa utjecalo da vam kažem, pa onda mogu
misliti da i na druge nisu bili baš pod nekom depresijom”.
“Dva mjeseca u godini luda, mjesec dana nakon pomicanja kazaljki
sata. Meni to strašno djeluje. Ja nisam za to da se pomiču
kazaljke sata i vjerujem da na ekonomiju isto ne utječu toliko
dobro koliko se propagira”, tvrdi pak Miroslava Markulin.
Ankica Dušek iz Ogulina navodi kako pomicanje sata nema nikakav
utjecaj jer se svi brzo prilagode.
Kod nekih ipak dolazi do poremećaja dnevnog bioritma. Studije
pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju
lošije, imaju problema sa spavanjem, ali isto tako i s umorom te
da to najviše djeluje na djecu i starije osobe.
Osim kod ljudi, pomicanje sata ima utjecaja i na životinje.
Boris Marin, stočar iz Zadra govori: “Ima određenih problema isto
kao šta i mi obični ljudi, kad se mijenja sat onda imamo problema
pri dizanju ujutro. One se dva puta u toku dana muzu i one točno
imaju svoje vrijeme po zalasku sunca. Znači, ujutro odu na ispašu
i vraćaju se uvijek u isto vrijeme”.
Računanje vremena je pojava s kojom se ljudi susreću
tisućljećima. A danas je čovjek manje ovisan o prirodi.
Profesor s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru dr. Josip
Faričić kaže: “Stoga onda i promjena se ne bi bitno odražavala na
društvene i ekonomske aktivnosti kao što je to bilo u prošlosti.
Usudio bih se reći da je mnogo važnije prilagoditi se ljeti
potrebama čovjeka nego zimi zato što su zimi ionako aktivnosti
uglavnom svedene u zatvorene prostore”.
Mnogima je jedna od najvećih prednosti prelaska na zimsko
računanje vremena svakako to što se spavati sat dulje.