U tradicionalnoj rimokatoličkoj vjeroispovijesti, na dan Svih svetih sjećamo se svih poznatih i nepoznatih svetaca, ističući njihovu ljudskost i običnost.
Karlovac u užem prstenu ima pet groblja. Ruta groblja je
turistički proizvod priznat od Instituta za kulturne rute u
Europi. Ova respektabilna međunarodna udruga ima 179 članova iz
100 europskih gradova, promiče kulturnu baštinu groblja kao
povijesno i kulturno nasljeđe Europe, a Katoličko groblje Dubovac
je jedno od njih.
Katoličko groblje Dubovac tiho je počivalište mnogih
uglednih Karlovčana. Obiteljski mauzoleji na ulazu i kapelica Svi
Svetih svjedoci su karlovačke graditeljske baštine. Šetnjom po
katoličkom groblju dobit ćete uvid u zbirku kiparskih radova,
spomenika koji smrt spajaju u ovozemaljsku tugu za pokojnikom,
vjeru u uskrsnuće i vrijeme koje se ne vraća. Kad ste tamo,
pozdravite kameni kip Umornog putnika. Došao je ovdje na predah
od života. Vojničko, pravoslavno i židovsko groblje nadovezuju se
jedno na drugo i nalaze se nedaleko katoličkog na Dubovcu.
Vojničko groblje je najstarije i, kako mu i ime kaže,
namijenjeno je za pokapanje vojnih časnika i vojnika.
Najupečatljiviji dojam ovog groblja ostavlja glorijeta s arkadama
koje se pružaju cijelom dužinom vojničkog groblja. Krenete polako
starim kamenim stepenicama do vrha arkada i pustite pogled da
odnese vaše misli daleko.
Pravoslavno groblje krije neobično zdanje, neobarokni
obiteljski mauzolej, a kao najveća umjetnička vrijednost tu se
nalazi nadgrobni spomenik s mozaičkim prikazom svetaca, ukrasnim
zidom i željeznim vratašcima ispred pet kamenih uzglavlja.
Židovsko je groblje upečatljivo zbog svojih mramornih
spomenika i mrtvačnicom po uzoru na antički hram koja je jedini
primjer židovske sakralne arhitekture u Karlovcu. Uske stepenice
odvest će vas u svijet mramornih divova i tešku šutnju cvijeća od
kamena.
Groblje Jamadol najnovije je karlovačko groblje o kojem će
se povijest tek pisati. Projektirano je kao parkovno-pejzažno
groblje s drvoredom tuja čije grane simboliziraju spajanje neba i
zemlje. Nalazi se na brdu iznad grada pa se u suton svjetlost
svijeća nadovezuje na svjetla grada i spaja ta dva odvojena
svijeta.
BLAGDAN SVIH SVETIH I DUŠNI DAN
U Republici Hrvatskoj Svi sveti su svetkovina, ali i neradni
blagdan. Ljudi neposredno prije odlaze na groblje, uređuju ih, a
za sam blagdan ih obiteljski posjećuju kako bi odali počast
svojim preminulima. Ipak, dan nakon Svih svetih zove se Dušni
dan, dan kada kršćani mole za sve vjerne mrtve ljude, odnosno
njihove duše. Snažna je to simbolika nade i vjere u zagrobni
život.
Malo koji kršćanski blagdan i dalje uživa snažnu tradiciju
masovne participacije, posebice ako izuzmemo one glavne – Uskrs i
Božić. Dakle, u tradicionalnoj rimokatoličkoj vjeroispovijesti,
na dan Svih svetih sjećamo se svih poznatih i nepoznatih svetaca,
ističući njihovu ljudskost i običnost. Dušni dan je posvećen
sjećanju na nama bliske preminule, a tradicionalno se sve to
“odradi” na Svi svete.
Datumska povezanost blagdana Svih svetih i Dušnog dana dobra
je prilika za razmišljanje o vječnosti. S tim u svezi, kao što je
jednom prigodom istakao papa Benedikt XVI., treba se upitati
očekuje li uopće suvremeni čovjek vječni život ili pak vjeruje da
to pripada već preživjeloj mitologiji. U ovom našem vremenu, više
negoli u prošlosti, čovjek je toliko zauzet zemaljskim stvarima,
tako mu često biva teško misliti na Boga kao protagonista
povijesti i samoga našeg života. Blagdan Svih svetih i Dušni dan
mogu biti vrlo poticajni za razmišljanje o tome.