U 2021. na svakih 1000 stanovnika Hrvatske umrlo je prosječno 16,2 ljudi. Od COVID-a je umrlo 220,6 ljudi na svakih 100.000 stanovnika
U Hrvatskoj je prošle godine umrlo 62.712 ljudi, što je za 5689
više nego 2020. Opća stopa mortaliteta je u porastu. Što se tiče
prošle godine, od COVID-a je umrlo 8557 ljudi i time je ta bolest
bila najčešći uzrok smrti, donosi tportal iz izvještaja Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o umrlim osobama u Hrvatskoj u
2021. godini.
Slijede ishemijske bolesti srca, sa 7839 umrlih, te
cerebrovaskularne bolesti, od kojih je umrlo 5018 ljudi. Od
šećerne bolesti umrlo je 4743 ljudi, od hipertenzije 4461 dok je
od raka bronha i pluća umrlo 2814, a od raka debelog crijeva 2117
ljudi.
Na osmom mjestu su i ove godine kronični bronhitis, emfizem i
astma, od kojih je umrlo 1627 ljudi, od ateroskleroze 1593 dok su
na desetom mjestu kronična bolest jetre i ciroza sa 959 umrlih.
Opća stopa mortaliteta u 2021. godini je rasla u odnosu na godinu
ranije i iznosila je 16,2 umrlih na svakih 1000 stanovnika prema
procjeni stanovništva sredinom 2021.
Prvi uzrok smrti prema skupinama bolesti i dalje su bolesti
cirkulacijskog sustava te je od njih umrlo 23.184 ljudi, odnosno
597,7 na svakih 100.000 stanovnika. Od novotvorina, druge po redu
skupine bolesti kao vodećih uzroka smrti, umrlo je 13.571 ljudi
ili 349,9 na svakih 100.000 stanovnika.
Gledajući skupine bolesti od kojih se umiralo tijekom 2021.,
COVID je čak i ako se tu bolest s ostalim skupinama uspoređuje
zasebno, bio treći najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj. 8557 umrlih
od COVID-a u 2021. znači da je od njega umrlo 220,6 ljudi na
svakih 100.000 stanovnika.
Tek su na četvrtom mjestu smrti od bolesti endokrinog sustava,
4786 umrlih, odnosno 123,4 na svakih 100.000 stanovnika. Na petom
su mjestu ozljede i otrovanja koji su odnijeli 2676 života, a
zatim drugi manje zastupljeni uzroci.
Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je
0,6 posto. U navedenom izvješću objašnjava se da je to rezultat
izrazito dobre suradnje djelatnika županijskih zavoda za javno
zdravstvo, bolnica i zavoda za sudsku medicinu. Lani je udio
izvršenih obdukcija u općem mortalitetu bio 4,3 posto i jednak je
onom iz godine ranije.
Dok se rang prva tri uzroka smrti kod muškaraca promijenio u
odnosu na prethodnu godinu, pa je najviše života muških
stanovnika Hrvatske, njih 4702, lani odnio COVID, kod žena je i
dalje na prvom mjestu ishemijska bolest srca, a tek potom
COVID.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kod oba spola na trećem su mjestu cerebrovaskularne bolesti.
Četvrti najčešći uzrok smrti kod muškaraca je bila šećerna
bolest, kod žena hipertenzija.
Kod muškaraca se potom lista uzroka smrti nastavlja zloćudnom
novotvorinom dušnika i pluća, hipertenzijom, zloćudnom
novotvorinom debelog crijeva, bronhitisom, emfizemom i astmom,
rakom prostate, dok su na desetom mjestu kronična bolest jetre i
ciroza želuca.
Kod žena je na petom mjestu uzroka smrti šećerna bolest, slijede
ateroskleroza, zloćudna novotvorina dušnika i pluća pa na osmom
mjestu zloćudna novotvorina debelog crijeva. Na devetom je rak
dojke, a na desetom bronhitis, emfizem i astma.
U Izvještaju HZJZ-a o umrlima u Hrvatskoj navodi se također da su
2021. godine od komplikacija u trudnoći, u porođaju ili babinjama
umrle četiri žene.