Sada je za definitivnu potvrdu ulaska Hrvatske potrebna još samo odluka Vijeća Europske unije
Europski parlament danas je na plenarnoj sjednici u
Bruxellesu ogromnom većinom podržao ulazak Hrvatske u šengenski
prostor i sada je za definitivnu potvrdu potrebna još odluka
Vijeća Europske unije, piše
Jutarnji list.
Zastupnici su izglasali mišljenje Europskog parlamenta o nacrtu
odluke Vijeća EU-a za primanje Hrvatske u šengenski prostor.
Glasalo je 612 zastupnika, od kojih 534 za, 53 protiv, a 25 je
bilo suzdržanih.
U tom tekstu se kaže da Hrvatska ispunjava sve kriterije za
pristupanju šengenskom prostoru i nema zapreka da postane
punopravna članica tog prostora bez unutarnjih graničnih
kontrola.
Ovim glasovanjem završena je uloga Europskog parlamenta u
postupku ulaska Hrvatske u šengenski prostor.
Uloga Europskog parlamenta u tom odlučivanju samo je
savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest
države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta. Iako to
mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude
pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda
nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema
proširenju šengena ne pruži prigoda da eventualno negativno
mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.
Konačnu odluku donijet će 22 države članice EU-a, ujedno članice
šengenskog prostora, na sastanku 9. prosinca.
Prije glasanja, u srijedu navečer o usvojenom tekstu održana je
20-minutna rasprava.
“Šengen je čekao Hrvatsku. Hrvatski narod je čekao i sada je
stigao taj trenutak”, rekao je izvjestitelj za ulazak Hrvatske u
šengensko područje Paulo Rangel na raspravi Europskog
parlamenta o tom pitanju.
Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas istaknuo je
da su Hrvatska, ali i Bugarska i Rumunjska, zaslužile te ispunile
sve što je potrebno za ulazak u najveći prostor bez unutarnjih
graničnih kontrola na svijetu.
“Sada je vrijeme da EU učini ono što treba učiniti i kaže samo
jednu riječ: dobrodošli”, rekao je Schinas, ističući da je
šengenski prostor “dragulj u kruni” europskih integracija.
Istaknuo je da je Hrvatska sve evaluacije i testove položila s
“najboljim ocjenama”, a posebno je pohvalio uspostavu neovisnog
mehanizma za nadzor postupanja policije na granicama.
To je također naglasio i izvjestitelj Rangel koji je rekao da je
Hrvatska jedina članica EU-a koja je uspostavila neovisni
mehanizam za nadzor postupanja policije, a hrvatski
eurozastupnici uvjereni su da će i druge zemlje slijediti primjer
Hrvatske.
Slovenski eurozastupnik Matjaž Nemec je, govoreći u ime
kluba socijaldemokrata (S&D), rekao da Hrvatska “zaslužuje”
ući u šengen i pozvao je Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove
da jasno podrži ulazak Hrvatske, ali naglasio da će se nastaviti
pratiti postupanja hrvatskih organa na granici.
Karlo Ressler (EPP/HDZ) je govoreći u ime kluba pučana
istaknuo da ulazak u šengen Hrvatskoj “u vrijeme rata na
europskom kontinentu, uz ravnopravnost, slobodu kretanja i veliku
razvojnu priliku, donosi i dodatnu sigurnost”.
Eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) rekao je da je
“potvrđeno da Hrvatska na najbolji mogući način štiti najdulju
vanjsku granicu Unije od ilegalnih migracija sukladno europskom i
međunarodnom pravu”, a oni koji tvrde suprotno “samo obmanjuju
javnost zbog vlastitih sitnih politikantskih interesa”.
“400 milijuna ljudi i jedna granica i mi ćemo biti dio toga (…)
Hrvatska tako postaje integrirana u povijesni, civilizacijski i
kulturološki prostor EU-a”, rekla je eurozastupnica Sunčana
Glavak (EPP/HDZ).
Biljana Borzan (S&D/SDP) je napomenula da je “teško
razumjeti ili prenijeti nekome tko nije morao čekati na granicama
za sigurnosni pregled ili pregled putovnica”.
“No postoje dvije kategorije građana – onih čije su države u
šengenu i onih čije nisu”, upozorila je Borzan.
“Sretan sam i ponosan što je moja Hrvatska na vratima šengena, a
što će moja Istra od 1.1. 2023. biti prava europska regija bez
granica”, istaknula je.