Najavio je i da će cijene rasti uvođenjem eura, da će rasti i kamatne stope na kredite i otkrio što znači na rate kredita ako kamate porastu za jedan postotni poen
O porezu na ekstraprofit, inflaciji i rastu kamata u studiju RTL
Danas razgovarala je Ivana Brkić Tomljenović s guvernerom
Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem.
Čuli smo Vladin prijedlog poreza na ekstra profit. Što
mislite o njemu?
Prvi put sam čuo detalje, nisam upoznat s time, a inače ne
komentiram fiskalu politiku, kao što resorno ministarstvo ne
komentira monetarnu politiku, pa ću prepustiti to kolegi Primorcu
dok ne vidimo detalje.
Ali poslodavci se bune, je li to opravdano?
Nije iznenađujuće, svaki put kad netko povećava nekome porez,
onaj koji mora platiti porez, obično se buni. Ali trebalo bi
vidjeti tko će i koliko plaćati s obzirom na kriterije – četiri
godine profita, ulazi li tu i 2020. godina? Pretpostavljam da
neće biti puno poduzeća koji će biti obuhvaćeni (porezom op.a)
Svjedočimo sve skupljim proizvodima, očekujemo rekorde,
čeka li nas porezna drama?
Vidimo već duže vrijeme da stopa inflacije raste, ali po zadnjim
podacima stopa rasta inflacije usporava, što je dobar znak. To ne
znači da smo došli na vrh, a kad će to biti, jako je teško reći.
Sama distribucija inflacije, a to je broj proizvoda koji su
obuhvaćeni inflacijom, sad se sužava. Do sada nam se svaki mjesec
širio broj proizvoda obuhvaćenih rastom cijena, a sad nam se
počeo smanjivati, medijalni se iznos pomaknuo i to upućuje da smo
vjerojatno blizu vrha inflacije te da bi iduće godine mogli
očekivati pad stopa inflacije i to sigurno do kraja prvog
kvartala, a drugi kvartal očekujemo značajniji pad inflacije.
Vlada očekuje da će to iduće godine to biti 5%, je li to
realno?
U ovom trenutku vidimo stopu inflacije iduće godine između 6 i
7%. Ali znatno niže od ove, praktični će se stopa inflacije
prepoloviti. Naravno, jako je puno neizvjesnosti jer ne znamo što
će se događati sa geopolitičkom situacijom, Ukrajinom, cijenama
energenata, kakva će biti zima…
Mnogi su lovili u mutnom i rekli da biramo one gdje je
proizvod jeftiniji. Činite li vi to?
Naravno, uvijek, to je jedini način u tržišnoj ekonomiji da se
ograniči rast cijena. Jer kada bi kupovali ono što ponude
trgovci, onda bi oni mogli u potpunosti mogli diktirati cijene,
dakle oni moraju paziti na cijene jer imate izbor. Ili koristiti
uslugu jeftinijeg.
Ali s novom godinom stiže i euro, hoće li onda ipak nešto
biti skuplje?
Vidimo iz iskustva drugih zemalja, a 19 je takvih zemalja, da –
bit će skuplje, cijene će porasti, ali ne puno.
Ali građanima je to sigurno puno nakon svega?
Građanima je puno više onoga što smo do sada vidjeli nego što će
uzrokovati uvođenje eura. Prvenstveno cijene energije i hrane
koje su jak porasle i čine daleko najveći dio stope inflacije.
Zadnji porast inflacije glavni uzrok su kruta goriva, peleti i
drvo, kruh i povrće. A kruh je povezan s električnom energijom.
Je li sve to opravdano?
Nemoguće mi je reći za svaki proizvod što je opravdano, ali u
ovakvim situacijama ima i lova u mutnom, da svatko tko prodaje
nešto pokušava prodati po što više cijeni. Vidjeli smo da
profitabilnost kompanija nije pala. Bile su u stanju prevaliti
ulazne troškove na kupce. Čak u nekim slučajevima profitabilnost
raste, što znači da su povećali marže.
Onda je opravdan Vladin potez poreza na
ekstradobit?
Jako je teško prstom reći tko je to uspio napraviti, a i nisam
vidio prijedlog.
Ranije sam rekao, kad sam vidio program koji je imao namjeru
prebaciti dio socijalnih troškova na energetske firme koje imaju
veliki profit zbog načina formiranja cijene marža im se povećala
– to apsolutno ima smisla.
Kad uđemo u eurozonu, depresivno izgleda izračun
prosječne mirovine od 382 eura ili medijalne plaće 880 eura. Iako
plaće i mirovine rastu, reći će premijer, inflacije je pojela
porast?
Inflacija je problem jer jede realnu kupovnu moć. Ali ako vidimo
koliko su porasle plaće i što je sa sindikatima dogovoren porast
plaće koje će biti ove i iduće godine u travnju, onda će u
velikoj mjeri i rast plaća nadoknaditi rast cijena. Imali smo
zanimljivu situaciju da su plaće u privatnom sektoru rasle puno
brže nego u javnom sektoru pa se sad na neki način javni sektor
približava po rastu plaći privatnom sektoru.
Hoće li biti povišica u HNB-u?
Pratimo već dugo godina politiku javnog sektora, kako Vlada
dogovori sa sindikatima, mi to platimo. Mi nemamo sindikat u
HNB-u. Ali pratimo to.
Može li se recesija iduće godine izbjeći?
Može. Ono što su sad predviđanja, ako dođe do nje da će biti
blaga. Već sad smo u stagnaciji i rast je oko nule. Zima –
stagnacija i onda očekujemo opet rast iduće godine, ali ne kao
ove godine i godinu ranije kad smo imali visoku stopu rasta. Za
sada očekujemo da iduće godine nećemo imati recesiju, nego rast
od jedan posto, ali puno je nepredvidljivosti.
Koliko će kamate rasti?
Rasti će još, ne znamo koliko, vjerojatno ne značajno od razina
koje sad vidimo. Imamo 1,21 milijun gotovinskih kredita i oko 200
tisuća stambenih kredita. Njih 50 posto u ovom trenutku nema
fiksiranu kamatnu stopu na koje se može preliti rast kamatnih
stopa. A jedan postotni poen rasta kamatnih stopa na medijalnu
ratu kredita utječe, otprilike, porastom otplate rate od 5 posto.
Ništa zbog čega treba paničariti, ništa strašno i što bi moglo
bitno povećati trošak otplate kredita. Ne trebaju se bojati, neće
biti ništa približno kao oko ‘švicaraca’.