Karlovačko Zavičajno društvo Međimuraca Pinklec bilo je ovog
vikenda nu izletu u Međimurje pod nazivoim “Na putu dr. Rudolfa
Steinera”, kao gosti Centra dr. Rudolf Steiner u Donjem
Kraljevcu, rodnom mjestu tog znanstvenika svjetskog glasa.
Približeni su im tamo principi proizvodnje hrane po Steinerovom
učenju, temeljem kojih se može steći najprestižniji Demeter
certifikat ekološke proizvodnje, a u toj su se edukaciji
članovima Pinkleca pridružili i predstavnici Lokalne akcijske
grupe (LAG) Valis Colapis.
Predsjednik Leader mreže Hrvatske Milan Medić, ujedno i direktor
LAG-a rekao je za ulogu Centra Rudolf Steiner da je važna
jer da nam je važan program biodinamičke proizvodnje za spas
Zemlje i prehranu čovječanstva, te da smatra da je upravo takva
proizvodnja jamstvo opstanka.
Ravnateljica Centra Dijana Posavec kaže da je ovo kako sada
proizvodimo hranu već prošlost, budućnost će biti sukladna
Zelenom planu Europske unije koji nalaže da se upotreba pesticida
treba prepoloviti do 2030., smanjiti za 20 posto upotreba
umjetnog gnojiva, jer se tlo mora oporaviti. A to znači da će
OPG-ovi koji će tako proizvoditi dobivati više poticaja, rekla je
Posavec i citirala Jadranku Boban Pejić koja je rekla da je
sigurna da će se jednoga dana smatrati barbarskim činom današnje
poljoprivredne prakse koje uništavaju tlo dokidaju bioraznolikos
i dovode u pitanje održivost prehrambenog sustava. A Posavec je k
tome dodala”da ljudi uskoro neće moći shvatiti kako je bilo
moguće da smo mi danas koristili otrove u proizvodnji hrane koju
jedemo”.
Ustvrdila je k tome da biodimnamička poljoprivredna proizvodnja
pokazuje da postoje načini i recepti za bolje, te su pokusi koje
je proveo Fakultet agro biotehničkih znanosti iz Osijeku pokazali
“da se u par mjeseci na oglednim poljima tretiranim biodinamičkim
preparatima polje dobro oporavlkalo, da se broj nemitoza
utrostručio, sa oko 100 došao na iznad 300”.
Ali nije samo Slovenija u problemu, sve poznate marke poput
beličkog krumpira, varaždinskog ili ogulinskog zelja imaju isti
problem, stalno ista kultura, uz stalno ista konvencuonalna
sredstva “zašite”, rezultiralo je i mrtvim tlom i zagađenjem
podzemnih voda, te se govori da nam kiselo i jalovo tlo može dati
još samo 60 žetvi, ako se nastavi jednaka eksploatacija.
Biodinamika je sustav ekološke poljoprivrede sa zdravim i živim
tlom, pa je Centar s nekoliko županija potpisao sporazume o
suradnji, da bi se sufinanciralo certificiranje i prelazak na
takvu proizvodnju, sve uz korištenje sedam biodinamičkih
preparata, najvažniji su preparati 500 (gnoj iz roga) i 501,
zatim je važno da se poštuje i plodored i vrijeme sjetve. Sve po
sjetvenim priručnicima, koji se tiskaju novi za svaku godinu.
Naravno, važno je i dobro sijeme. U Međimurju će po 27. puta
naredne veljače biti razmjena biodinačkog sjemenja starih sorti.
Postoje čuvari sjemenja koji svoje sjeme i šalju zainteresiranima
poštom.
Uz sve to važno je Steinerovo razlikovanje bijaka na četiri
vrste, biljke korijena, lista, ploda i cvijeta, a ovisno o kojoj
je vrsti riječ s njima se radi u točno određenim razdoblju, bilo
da se sade, okopavaju, presađuju ili beru.
Postoje i principi biodinamičkog pčelarenja, primjeri su također
u Sloveniji, da se ne bi dogodilo da se biljke moraju oprašivati
kistićima u dronovima bumbarima, kao u Japanu gdje su oprašivači
nestali.
Drugi se preparati koriste za proizvodnju komposta, a rade se od
koprive, stolisnika, kamilice, hrastove kore i maslačka. Tu je o
preparat valerijane za zaštitu od umjerenih mrazeva, preparat od
preslice štiti od gljivica i slično.
Što se plodoreda tiče saznali smo da se u Gradišću u Austriji
poljoprvrednici specijalizirani za jednu vrstu bilja mijenjaju za
zemlju, da bi se ispoštovao plodored proizvođač kukuruza daje
svije zemljište od 100 hektara onome koji proizvodi npr, heljdu,
pa se tako tlo odmori od monokulture.
U Hrvatskoj je u konvencionalnij proizvodnji dozvoljeno za
upotrebu 1.350 različitih kemijskih sredstava u proizvodnje
hrane, pesticidi, hormoni, antibiotici i drugo. U ekološkoj je
proizvodnji dozvoljeno 50-tak različitih dodataka, a u
biodinamičkoj samo 13 dodataka.
Mora se priznati da je u svijetu stagnacija korištenja pesticida,
te i kod nas ima dobrih promjena, te će se npr. zainteresirani
vinari o tim standardima proizvodnje moći informirati od poznatih
stručnjaka i proizvođača iz Slovenije 10. prosinca u Zagrebu, na
prvoj izložbi ekoloških i biodinamičkih vina i maslinovih ulja.
Naredne će godine za maslinova ulja biti velika izložba u Istri.
UN dokumenti preciziraju da smo u posljednjih 50 godina izgubili
70 posto humusa, da su tla žedna, kisela i jalova, te da ćedo
2050. godine, ako dosegnemo populaciju od devet milijardi ljudi,
trebati povećati zalihe hrane za 70 posto, te je potrebna
inovativna poljoprivredna proizvodnja s obogačivanjem, a ne s
daljnjom degradacijom tla.
U Hrvatskoj je za sada prvih deset proizvođača dobilo Demetar
certifikat, ali je puno biodinamičkih proizvođača koji proizvode
hranu po svimn principima i standardima, u Međimurju više od
trideset njih, ali nisu certificirani. U Međimurju djeluju tri, a
u Varaždinu jedna udruga biodinamičke poljoprivredne proizvodnje.
Predstavnici LAG-a Vallis Colapis interesirali su se o tome tko
nadzire stjecanje demetar certifikata, te im je Posacec rekla da
je preduvjet da već jesu ekološki proizvođači, da obave edukaciju
u Centru dr. Rudolf Steiner, da će dobiti upute kako obaviti plan
preobrazbe, ovisno o kulturama. Nakon toga su u obavezi da zbog
slijedivosti vode dnevnik i da koriste preparate koji se
mogu nabaviti samo preko Centra, te im slijede godišnje kontrole.
Dio županija već refundira trošak preobrazbe, s drugima se tek
pregovara, te je najavljan sastanak Dijane Posavec i županice
Martne Furdek Hajdin, da se dogovori uloga županije u širenju
biodinamičke proizvodnje i na Karlovačku županiju.
Dio izleta je bio i Pinklecov vremeplov, s posjetom Muzeju
Međimurja i Međimurskom sajmu poduzetništva u Nedelišću.
(V. Horvat)