Vlada je predložila da se osnovica plaće izjednači na način da se poveća osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika, a koeficijent će se nešto smanjiti
Vlada je na ovotjednoj sjednici usvojila nove koeficijente koji
pomnoženi s novom osnovicom osiguravaju značajno povećanje plaće
državnim dužnosnicima. Plaće bi tako, ako Sabor usvoji ovaj
prijedlog, trebale rasti premijeru, predsjedniku, ministrima,
zastupnicim, ostalim sucima i ostalim državnim dužnosnicima.
Vladajući argumentiraju kako državni dužnosnici i državni
službenici trenutno imaju različite osnovice za izračun plaće
zbog kojih plaće nisu usporedive, pa time ni sami koeficijenti.
Vlada je tako predložila da se osnovica plaće izjednači na način
da se poveća osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika, a
koeficijent će se nešto smanjiti.
Plenkoviću povišica od 1577, Milanoviću od 1800
kuna
No, sindikati i Vlada su potpisali dodatke kolektivnim ugovora
kojima plaća raste šest posto od listopada i dva posto od
travnja. S novim koeficijentima značajno će porasti plaće i
državnim dužnosnicima. U svemu će dakle jako dobro
proći Plenković, Milanović i ostatak ekipe koja vodi Hrvatsku.
Ako ostanu predloženi koeficijenti, premijer Andrej
Plenković će kroz dva povećanja plaće nakon travnja primati
1577 kuna više. Predsjednik Zoran Milanović će imati
1800 kuna višu plaću, predsjednik Ustavnog suda Miroslav
Šeparović oko 2900 kuna višu plaću, predsjednik
Sabora Gordan Jandroković oko 1600 kuna višu plaću,
ministri mogu očekivati povećanje plaće oko 1500 kuna, a saborski
zastupnici oko tisuću kuna, izračunao je 24 sata.
Državni dužnosnici i državni službenici trenutno imaju različite
osnovice za izračun plaće zbog čega nije moguće uspoređivati
njihove plaće, kao ni same koeficijente. Osnovica za državne
dužnosnike veća je od osnovice za izračun plaća državnih
službenika pa je Vlada predložila da se osnovica plaće izjednači
na način da se poveća osnovica za izračun plaća državnih
dužnosnika, ali i da se smanji koeficijent za izračun njihovih
plaća.
Sever: ‘Najviše potrebiti ostat će ‘na repu’
događanja’
“Bilo je dosta prigovora da je osnovica mirovala dugi niz godina,
no oni su zbog toga imali drugačije koeficijente. Prigovor je bio
da se teško prati i uspoređuje zbog čega je došlo do
izjednačavanja. Trebalo je poraditi na tome, neki ljudi su imali
tako male koeficijente da su do minimalne plaće sezali tek nakon
20 godina staža, a ako su bili noviji radnici, vlast im je morala
pridodati nešto kuna da dosegnu minimalac. Za njih i to povećanje
nije značilo ništa pa se za njih donijela odluka da se povećaju
koeficijenti”, pojasnio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih
sindikata Krešimir Sever.
Dobra je to vijest za sve zaposlene u državnoj službi s
najnižim primanjima, ali mogla bi biti dobra i za premijera,
predsjednika, ministre, zastupnike, pa i ustavne suce i ostale
dužnosnike, jer će predviđene izmjene i njima, po sili zakona,
omogućiti povišice.
“Vidimo jasno da će predsjedniku i premijeru porasti plaće, a
ljudima kojima najviše treba, porast će najmanje. Tako će oni
koji su najviše potrebiti ostati ‘na repu’ događanja”, kaže
Sever, smatrajući da se to može ispraviti: “Mogli su se još
korigirati koeficijenti, to se uvijek može korigirati. Ovdje su
se smanjivali”, rekao je.
‘Čistačica s 30 godina staža ima istu plaću kao ona koja
tek počinje raditi’
Kako objašnjavaju iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i
namještenika, koji već gotovo tri godine s vladom vode “mukotrpne
pregovore o povećanju najnižih koeficijenata za najniža radna
mjesta”, ovo će omogućiti povećanje najnižih koeficijenata za 5
posto.
“Trenutno, primjerice, čistačica koja radi 30 godina ima istu
plaću kao čistačica koja je tek sada počela raditi. Najniže
potplaćeni zanemarivani su skoro 10 godina i sada im je to
poraslo za 5 posto. Recimo, na primjeru koeficijenta 0.776 je
bruto iznosio 5.196,71 kunu, a neto 4,157 kuna. Sada je novi neto
4,366,30 kuna odnosno, povećan za 208,93 kuna”, pojašnjavaju u
Sindikatu.
“Sindikat je djelomično zadovoljan, barem i takvim povećanjem,
ali će se boriti za daljnja povećanja tih najniže rangiranih
radnih mjesta. S time da smo nezadovoljni činjenicom što najniži
koeficijent 0.601 ni s ovim povećanjem ne doseže minimalnu plaću
i onda Vlada radi korekciju, jer po zakonu mora
isplatit minimalnu plaću. To je po nama loše, jer smo
od početka tražili da se ovaj koeficijent poveća”, pojašnjavaju u
Sindikatu.