Najveću dobit u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila Zagrebačka banka, 1,55 milijardi kuna, a više od milijardu kuna dobiti iskazale su još dvije banke – Erste 1,07 milijardi kuna te PBZ 1,04 milijarde kuna
Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine poslovale s
ukupnom dobiti od pet milijardi kuna, što je oko milijardu kuna
ili 25 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju
u utorak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
“Poslovanje kreditnih institucija u prva tri tromjesečja 2022.
rezultiralo je s dobiti u iznosu od pet milijardi kuna. Prinos na
imovinu (ROA) bio je 1,3 posto, što je blagi rast u odnosu
na kraj 2021. godine kad je ROA iznosila 1,2 posto, a prinos na
kapital (ROE) povećao se s 8,8 posto na 10,2
posto”, navodi središnja banka u komentaru kretanja u
bankovnom sustavu za prva tri tromjesečja.
Tri banke s dobiti većom od milijardu kuna
Po podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih
institucija, koja je izrađena na temelju podataka koje je
središnja banka dobila od samih banaka, od 21 banke koja je
poslovala u Hrvatskoj, prvih devet mjeseci s dobiti je završilo
19 banaka, a dvije su iskazale gubitak, piše
Poslovni dnevnik.
Po tim je podacima, najveću dobit u prvih devet mjeseci ove
godine ostvarila Zagrebačka banka, 1,55 milijardi kuna, a više od
milijardu kuna dobiti iskazale su još dvije banke
– Erste&Steiermärkische Bank 1,07 milijardi kuna te
Privredna banka Zagreb (PBZ) 1,04 milijarde kuna.
Po visini dobiti u prvih devet mjeseci slijede OTP banka
(662,7 milijuna kuna) te Raiffeisenbank Austria (275,5
milijuna kuna), a na šestom je mjestu najveća banka u većinskom
državnom – Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 126,4
milijuna kuna.
S gubitkom su, pak, poslovale J&T banka, čiji je gubitak u
devet mjeseci iznosio 10,1 milijun kuna te Nova hrvatska
banka s gubitkom u iznosu od 52,2 milijuna kuna. Inače, nakon što
je nad Sberbankom pokrenut postupak sanacije, koju je preuzeo
HPB, ta banka od sredine travnja posluje pod imenom Nova hrvatska
banka i dio je grupacije HPB.
Iz HNB-a u komentaru o poslovanju kreditnih institucija ističu
kako se u prva tri tromjesečja ove godine ukupna imovina banaka
povećala za 50,6 milijardi kuna (10,1 posto) i iznosila je 551,4
milijarde kuna.
“Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 9 posto i smanjenje
neprihodujućih kredita (NPL) za 17,1 posto rezultirali su
daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, sa 4,3
posto na kraju 2021. na 3,3 posto na kraju rujna 2022.
NPL-ovi su se smanjili i u portfelju kredita nefinancijskim
društvima (zabilježen je pad udjela NPL-ova s 9,9 posto na
6,5 posto), i u portfelju kredita kućanstvima (pad udjela NPL-ova
sa 6,6 posto na 5,5 posto)”, navode iz HNB-a.
Ističu i kako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog
sustava u prva tri tromjesečja 2022. na visokim
razinama. Stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava smanjila
se u odnosu na kraj 2021. godine, s 25,9 posto na 24 posto.
Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od
propisanog minimuma od osam posto.
Na visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih
institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR).
Na kraju rujna 2022. godine sve su kreditne institucije
zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a
prosječni LCR iznosio je 198,8 posto, podaci su središnje banke.