U praksi to znači da su Poljaci i Mađari sve ukinuli, a Slovaci su rekli onima koji žele - neka ostanu na vlastiti rizik, a obveznim mirovinskim fondovima su zabranili ulaganja u državne obveznice. Estonija je ukinula takav model prije dvije godine, a Slovenci i Česi nikad u to nisu ni krenuli.
Skupina stručnjaka upozorava da privatizirani mirovinski sustav
srlja u propast i poziva Vladu da se u uvjetima globalne krize
hitno počne baviti tim problemom, kako bi spriječila štetu koja
se zbog interesa obveznih mirovinskih fondova (OMF) nanosi
budućim umirovljenicima.
Drugi mirovinski stup nije ni izdaleka ostvario postavljene
ciljeve, no unatoč tome Hrvatska je ostala jedina članica EU-a s
drugim stupom, upozoravaju u pismu Ljubo Jurčić, Drago
Jakovčević, Gojko Bežovan, Ivan
Lovrinović i Željko Garača.
Studija ILO-a pokazala da je to neuspješan
eksperiment
Hrvatska je u reformu mirovinskog sustava, koji je uključio drugi
obvezni stup, ušla 2002., a slične reforme provedene su i u
drugim postsocijalističkim zemljama, ali su ukinute nakon što se
to pokazalo promašenim.
Profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Gojko Bežovan izjavio
je Hini da je Međunarodna organizacija rada (ILO) još 2018.
izradila veliku studiju koja je pokazala da je to bio neuspješan
eksperiment pa je preporučila da se taj sustav napusti.
Prema tom modelu zaposleni koji će u mirovinu ići iz drugog stupa
imat će manje mirovine. “Oni su izgubili novac i nastavit će ga
gubiti i idućih godina”, upozorava Bežovan.
Tvrdi da je tema neuspjeha privatizacije javnog mirovinskog
sustava po modelu Svjetske banke dugo vremena skrivana
od očiju hrvatske javnosti jer mediji ovise o
oglašavanju financijskog kapitala.
Svjetska banka i ILO sada u vezi mirovinskih sustava razvijaju
modele koji imaju drugačiji pristup, a koncept privatizacije
javnog mirovinskog sustava su napustili, kaže Bežovan.
U praksi to znači da su Poljaci i Mađari sve ukinuli, a
Slovaci su rekli onima koji žele – neka ostanu na vlastiti rizik,
a obveznim mirovinskim fondovima su zabranili ulaganja u državne
obveznice. Estonija je ukinula takav model prije dvije godine, a
Slovenci i Česi nikad u to nisu ni krenuli.
Država sama sebi posuđuje novac preko posrednika koji joj
naplaćuje debele kamate
“Obvezni mirovinski fondovi su uložili novce u državni dug – to
znači da država sama sebi posuđuje novac preko posrednika, koji
joj naplaćuje masne provizije i debele kamate”, kaže Bežovan.
Procjenjuje da će se smanjivati udio osiguranika koji će mirovinu
dobivati iz drugog stupnja jer će im se više isplati da u
mirovinu idu iz prvoga stupa.
Mirovinska osiguravajuća društva koja isplaćuju mirovine moraju
uskladiti mirovine s visinom inflacije pa će, nastavi li
inflacija galopirati i u idućoj godini, doći u situaciju da neće
imati otkud isplaćivati mirovine, tvrde stručnjaci.
Prema istraživanju koje su proveli potpisnici pisma, gubitci
OMF-a u tekućoj godini nominalno iznose oko osam
milijardi kuna, s tim da nije zarađeno očekivanih šest milijardi
pa gubitak procjenjuju na oko 14 milijardi kuna.
No, 13-postotna inflacija obezvrijedila je vrijednost imovine
OMF-ova za dodatnih 16 milijardi, pa je ukupni gubitak oko 30
milijardi kuna u odnosu na iznos koji obećan članovima
OMF-a.
Krajnji čas da se reforma zaustavi, a sustav ne prepusti
kaosu
Stručnjaci ističu da se od takvog gubitka nemoguće oporaviti u
dogledno vrijeme, što vodi daljnjem samourušavanju mirovinske
reforme pa je krajnji čas da se reforma zaustavi, a mirovinski
sustav ne prepusti kaosu.
Živimo u okolnostima globalne neizvjesnosti čiji će
makroekonomski šokovi produbiti probleme u društvu, a to će imati
pogubno učinke na mirovinski sustav i životni standard građana.
Stručnjaci tvrde da su se zbog drugog stupa povećali deficit
prvog stupa, proračunski deficit i javni dug, a Hrvatska je ušla
u prekomjerni deficit i makroekonomske neravnoteže.
Vladu pozivaju da po uzoru na druge postsocijalističke zemlje
spasi privatizirani mirovinski sustav, javne financije i
gospodarstvo, kao i građane koji su “postali trajno dodatno
porezno opterećeni da bi se financirao tranzicijski, a zapravo
trajni trošak mirovinske reforme”.