Većina 'državnih' staračkih domova već je godinama u vlasništvu Županija i Gradova, koji su im osnivači i koji nastoje zadržati prosječnom umirovljeniku koliko-toliko prihvatljive cijene smještaja - od oko 3000 kuna mjesečno
Domovi za starije u 2023. bit će skuplji barem 20 posto, piše u
subotu Jutarnji list, ističući da je većina ustanova već u
dugovima i ne može plaćati dobavljače, a prijete im i obustavom
robe.
Nema nam druge nego tražiti povećanje cijena. Prosječna cijena
smještaja kod nas je 3000 kuna, a ekonomska, ona koja bi pokrila
troškove, iznosila bi između 5500 i 6500 kuna. Zatražit ćemo od
osnivača da od 1. veljače odobri 20 posto veće cijene, najavljuje
Ružica Čakširan, ravnateljica Doma za starije u Sisku.
Većina “državnih” staračkih domova već je godinama u vlasništvu
Županija i Gradova, koji su im osnivači i koji nastoje zadržati
prosječnom umirovljeniku koliko-toliko prihvatljive cijene
smještaja – od oko 3000 kuna mjesečno – uz znatan standard
stručnih usluga.
Cijene u privatnim domovima dostruko su i trostruko više. Državni
domovi, upozoravaju ravnatelji, više ne mogu izdržati infl aciju
i poskupljenja kojima svjedoče.
Četiri zagrebačka doma poslala su Gradu Zagrebu zabrinjavajući
apel u kojem traže dodatna financijska sredstva kako bi podmirili
dugove jer im dobavljači namirnica, tvrde, obustavljaju isporuke.
Grad Zagreb odgovorio je na ove potrebe te domovima isplatio
ukupno 2,8 milijuna kuna. Cijene smještaja u domovima, žalili su
se njihovi ravnatelji, ni prije galopirajuće inflacije nisu bile
realne u odnosu na troškove koje te ustanove imaju, a aktualna
globalna situacija gurnula ih je preko ruba.
Povećanje cijena energenata i namirnica rezultiralo je dugom
prema dobavljačima, zbog čega im prijeti obustava usluge i roba,
piše novinarka Jutarnjeg lista Mirela Lilek.