Organizacijska struktura zdravstvenog sustava nije niti na koji način političko pitanje, već pitanje postizanja organizacijske, kadrovske i financijske održivosti zdravstvenog sustava, naglasio je Beroš
Nakon stanke ministar zdravstva Vili Beroš je u Saboru predstavio
zakonske izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju. Naglasio je kako se navedenim
zakonskim prijedlozima postavljaju temelji za postizanje održivog
zdravstvenog sustava s pacijentom u središtu, što je nesporno
svim dionicima u ovom reformskom procesu i važno svim hrvatskim
građanima.
– Na tom tragu je i predložena obveza svakog zdravstvenog radnika
da u okviru svojih kompetencija, ako se to iznimno u slučaju
životno ugrožavajućih stanja – od njega zatraži, pruži hitnu
medicinsku pomoć svakoj osobi i izvan svog radnog mjesta, odnosno
u neposrednoj blizini svojeg radilišta.
– U svrhu učinkovitijeg i kvalitetnijeg upravljanja listama
čekanja, zakonskim prijedlozima uvodi se i novi Pravilnik,
odnosno način na koji će se osigurati medicinski prihvatljivo
vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite, što je način
rješavanja postojećih listi čekanja. Ujedno se uvode i uređuju
novi registri u zdravstvu, prikupljanje rezultata ishoda
liječenja i izvještavanje o istom, dodao je ministar.
Naglasio je i da svaki građanin također postaje važan dionik
zdravstvenog sustava te se dodatno naglašava njegova aktivna
uloga u zdravstvenom sustavu.
– Prije svega kroz uvođenje mogućnosti da pacijent iskaže svoju
ocjenu zadovoljstva zdravstvenom uslugom koju je primio, zatim da
aktivno sudjeluje u provođenju novih preventivnih zdravstvenih
(sistematskih) pregleda i time doprinosi svojem i zajedničkom
dobru odnosno da budemo zdraviji i kao pojedinci, ali i kao
društvo.
Bolnice državne, ravnatelji županijski?
Predloženim zakonskim izmjenama prenose se osnivačka prava općih
bolnica s jedinica lokalne samouprave na Hrvatsku. Cilj je
racionalnije i kvalitetnije iskorištavanje postojećih kapaciteta
u općim bolnicama te unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete
zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja općim
bolnicama.
Prijenos osnivačkih prava sa županije na državu, u slučaju općih
bolnica, omogućit će objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se
nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti. Radi
osiguranja uključenosti jedinica lokalne samouprave u rad općih
bolnica uređuje se da jedinice lokalne samouprave daju mišljenje
u postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja opće bolnice na
svojem području.
Svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, koji će moći imati
i svoje podružnice ako se radi o otocima ili drugim zahtjevnim
geografskim situacijama. Domovi zdravlja značajno će proširiti
djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge
specijalističke usluge.
– Organizacijska struktura zdravstvenog sustava nije niti na koji
način političko pitanje, već pitanje postizanja organizacijske,
kadrovske i financijske održivosti zdravstvenog sustava. To se
može postići jedino jasnim, pravnim okvirom koji ovim zakonskim
izmjenama uspostavljamo, uzimajući u obzir sve tri glavne razine
zdravstvene zaštite – primarnu, sekundarnu i tercijarnu, istaknuo
je Beroš te naglasio da je primarna razina osnovna.
Šef klinike bez dopusnice za dopunski rad
– Ovim zakonskim izmjenama značajno je unaprjeđujemo i
osnažujemo. Ona obuhvaća najveći broj djelatnosti u zdravstvu –
opća/obiteljska medicina, dentalna medicina, pedijatrija,
ginekologija, medicina rada, palijativa, telemedicina… A ovim
zakonom uključuju se i nove djelatnosti u područje primarne
razine – psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna
terapija.
Državni tajnik Tomislav Dulibić dodao je da politiziranje
zdravstva ne čini dobro ni pacijentima niti djelatnicima
zdravstvenog sustava, i nije dobar put. “Odaberimo put
zajedništva, političke zrelosti i hrabrosti koji je nužan za
bolje sutra hrvatskog zdravstva.”
Novim pravilnikom utvrditi prihvatljivo vrijeme čekanja na
preglede. Osim toga, u slučaju velikih lista za pojedine preglede
ugovorit će se dodatne usluge kod privatnika besplatno za
pacijente. Pravilnikom će se odrediti i da šef klinike koja ima
liste čekanja neće moći dobiti dopusnicu za dopunski rad izvan
radnog vremena.
S obzirom na brojne financijske probleme zdravstva, Beroš je
poručio zastupnicima da se ne trebaju bojati za financiranje
zdravstvenog sustava.
– Sredstva iz proračuna za iduću godinu osigurana su u iznosu od
5,3 milijardi kuna, za razliku od ove godine, kada su iznosila
2,6 milijardi kuna, a osim toga u zakonu piše da Ministarstvo
financija prepoznaje obvezu dotacije ako postoji potreba. Prema
tome, za financiranje zdravstvenog sustava doista se ne treba
bojati, poručio je Beroš.
Potrebe za sanacijskim sredstvima u ovoj godini su smanjene, a
danas će na sjednici Vlade biti donesena odluka o dodatnim
sredstvima za sanaciju bolničkih zdravstvenih ustanova u
vrijednosti 1,07 milijardi kuna kako bi se rokovi plaćanja za
bolnički sustav držali ispod 120 dana, najavio je ministar.