Europa će, kaže guverner, u plitku recesiju u posljednjem kvartalu ove i prvom kvartalu iduće godine, ali onda kreće oporavak. Smirivanju tržišta pridonijet će stabilizacija cijena energenata. No pogon hrvatske inflacije je cijena hrane na koju prosječna obitelj troši četvrtinu mjesečnih prihoda
Dvanaest dana je ostalo dok kuna ne ode u povijest, a Hrvatska
postane dio velike obitelji eurozone. Zasad problema nema, kaže
prvi čovjek HNB-a koji za 12 dana postaje punopravni član
Upravnog vijeća Europske središnje banke.
“Ono što je izuzetno zahtjevno je distribucija gotovine kao što
znate, za nas pohranjivanje gotovine koju ćemo povući iz
opticaja. To je nešto što radite jedanput i nikada više i
zahtjeva puno kapaciteta više nego u bilo kojem režimu normalnog
poslovanja”, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Tradicionalno, krajem godine HNB je izašao sa svojim projekcijama
iduće godine. Prema njima Hrvatska će 2022. završiti s rastom
BDP-a od 6,3 posto, dok nas u idućoj čeka pad o 1,4 posto.
Inflacija će ove godine biti 10,6 posto, dok za iduću predviđaju
usporavanje, od 7,5 posto, što je veća inflacija od one koju je
procijenila Vlada, a iznosi 5,7 posto.
Europa će, kaže guverner, u plitku recesiju u posljednjem
kvartalu ove i prvom kvartalu iduće godine, ali onda kreće
oporavak. Smirivanju tržišta pridonijet će stabilizacija cijena
energenata. No pogon hrvatske inflacije je cijena hrane na koju
prosječna obitelj troši četvrtinu mjesečnih prihoda.”Nama rast
cijena hrane znači izuzetno značajan udar na građanstvo. Nama je
prosječan udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji za kućanstvo
malo veći od 25, gotovo 26 posto”, kaže Krešimir Sever,
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
“Nama rast cijena hrane znači izuzetno značajan udar na
građanstvo. Nama je prosječan udio troška hrane u mjesečnoj
potrošnji za kućanstvo malo veći od 25, gotovo 26 posto”, kaže
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Upravo zato i poskupljenje hrane, koje iznosi oko 20 posto na
godišnjoj razini, najviše zabrinjava građane. Na pitanje kako
zauzdati inflaciju, ministar financija je prošlog tjedna otvoreno
prozvao HNB.
“Inflacija, odnosno očuvanje stabilnosti cijena je primarni cilj
HNB-a i HNB bi trebao biti češće pitan za nekakve politike”,
rekao je Marko Primorac, ministar financija.
A Vujčić se u odgovoru poziva na Europsku središnju banku.
“Da bi se stopa inflacije dovela na srednjoročni cilj, povećavaju
se kamatne stope. (To radi Europska središnja banka, ali što radi
HNB na hrvatskom tržištu?) Pa mi sad upravo ulazimo u eurozonu.
Dakle, mi kao što smo najavili od ovog ljeta pa sa 1.1. svi naši
instrumenti monetarne politike će postati instrumenti ECB-a”,
kazao je Vujčić.
U prijevodu nisu radili puno, a od nove godine neće moći ništa
osim provoditi odluke Frankfurta koje se odnose na cijelu
eurozonu. A Europska središnja banka smirivanje inflacije na
ciljanu razinu od oko 2 posto najavljuju tek 2025.